Mostarac uzeo kredit za smilje, a sad se hvata za glavu

Prednost sadnje smilja, uz relativno mala početna ulaganja, je i ta što je smilje kultura koja ne zahtijeva sadnju svake godine. Prosječni vijek trajanja je sedam godina, što je razdoblje u kojem biljka postiže optimalne prinose.

Ipak, veliki broj uzgajivači smilja u Hercegovini za sada ne može reći da su ostvarili ono zbog čega su krenuli u taj posao.

Jedan od uzgajivača smilja s područja Mostara ovu kulturu zasadio je prije skoro godinu, ali plodove svog mukotrpnog rada još nije naplatio, piše Fokus.ba.

Uložio je značajna sredstva, oko 10.000 KM za sadnice i zemljište, kao i kasnije za brojne kemikalije koje su potrebne smilju, ali kada je došlo vrijeme za prodaju, on nije uspio pronaći kupca zbog prljavih igara na tržištu.

Uspio je doći do destilerije u Posušju u kojoj je proizveo ulje od smilje, koje do danas također nije uspio prodati.

”Kada sam se opredijelio za uzgoj smilja nisam mogao ni pretpostaviti da će se ovakve stvari događati i da za nas proizvođače nitko neće mariti. Sreća je pa sam uspio proizvesti ulje jer da je propalo bilje, sav trud i svo ulaganje otišlo bi u nepovrat. Ovako makar imam nadu da ću prodati ulje”, rekao je Fokus.ba proizvođač koji nije želio da se otkrije njegovo ime.

Sugovornik Fokusa uložio u posao sa smiljem oko 10.000 KM. Od zarade po svemu sudeći neće biti ništa, jer od kompletong zasada, kako kaže dobio je oko tri litra ulja, s kojim bi, kada ga proda, trebao samo vratiti novac koji je uložio.

Nažalost, sve više na vidjelo izlazi činjenica kako potrebe za uljem od smilja na tržištu nisu tolike koliko se u medijima pisalo, što je vidljivo iz toga kako neki od vlasnika destilerija neće obnavljati plantaže nego se okreću drugim biljnim vrstama čije vrijeme tek dolazi.

Ove godine otkupna cijena smilja u Hercegovini drastično je oborena, iznosila je tek 3 KM. Otkupljivači su tvrdili da je to dobra cijena, te da su uzgajivači kalkulirali s čak i manjom, od 2,5 KM. No, veliki broj uzgajivača uhvatio se za glavu, jer su takvom otkupnom cijenom bili samo na gubitku. Mnogi od njih, kao i ovaj sugovornik nisu željeli dati svoje smilje u bescijenje, odnosno ispod 5 KM po kilogramu. Da stvar bude gore, neki su ga na kraju davali i za 2 KM po kilogramu, piše Fokus.ba.

”Na području Hercegovine kupuje se sve više destilerija, međutim moramo razdvojiti proizvodnju eteričnih ulja od proizvodnje proizvoda od ulja, poput sapuna. Nažalost, mi na neki način izvozimo balvan, a uvozimo skupocjeni namještaj od našeg drveta. To radimo i s uljem. Prodajemo ga po cijeni od 1.500 do 3.000 eura, a proizvođač proizvoda od ulja zaradi čak i pola milijuna KM po kilogramu ulja na proizvodima koje od njega napravi”, objašnjavaju proizvođači smilja u Hercegovini.

(www.jabuka.tv)