Mostar: Suze radosnice prilikom ponovnoga susreta obitelji koje je rat razdvojio

U današnje vrijeme rijetko smo u prigodi napisati i pročitati pozitivnu priču, a ova to svakako jeste.

Mjesto radnje je Grad Mostar, a u glavnim ulogama su čovjek koji je u gradu na Neretvi služio vojni rok prije 30 godina, i obitelj iz Mostara čiji su mu članovi postali prijatelji.

Igrom slučaja Anti je u bivšoj državi dobio poziv da služi i odsluži vojni rok u Mostaru. Anti je inače iz okolice Celja u Sloveniji i, kako je sam više puta istaknuo, u njegovom zavičaju vojska nije bila puno omiljena. Ipak, običaj je bio da obitelj dođe na prisegu koja se tada polagala u tadašnjoj vojsci.

Tako su i Antijevi roditelji krenuli put Mostara da bi nazočili sinovoj prisegi. Stigli su u Mostar, ali s obzirom na tadašnje stanje u Mostaru nisu mogli pronaći smještaj jer su svi kapaciteti bili rezervirani. Lutali su tako ulicama Mostara u potrazi za smještajom i u blizini zgrade Mostarke zaustavili su nepoznatoga čovjeka da bi se raspitali gdje bi mogli naći prenoćište. Nakon kraćega razgovora čovjek im je ponudio da dođu kod njega u stan te im ponudio prenoćište i smještaj kako bi odmorni ispratili sinovu prisegu.

Iako je ljudima bilo dosta neugodno, nisu imali ni nekoga izbora i pristali su na iznenadno ponuđeno gostoprimstvo. Tako se rodilo prijateljstvo između dviju obitelji koje se nastavilo tijekom Antijeva služenja vojnoga roka u Mostaru. Roditelji su mu još dolazili u posjet, a on je kod svojih novih prijatelja dolazio često, te tu i ostavio svoju civilnu odjeću koju je odjenuo kada je završio s vojskom.

Kontakti između dviju obitelji održavali su se sve do početka nesretnoga rata, a onda su iz razumljivih razloga prekinuti. Anti kaže da je u par navrata pokušao doći do svojih prijatelja, ali sva njegova pisma su se vraćala na polazište.

Ovih dana, 30 godina poslije, Anti je odlučio pronaći prijatelje za koje nije znao ni jesu li živi. Putem MUP-a i telekom operatera uspio je doći do obitelji, i isti čas se telefonski javio svojim prijateljima. Nakon toga, sa svojom obitelji uputio se u Mostar da posjeti prijatelje.

Nažalost, neki od aktera s početka priče nisu više među živima. Čovjek koji je slučajne prolaznike primio u svoju kuću te Antijeva mama napustili su ovaj svijet. Susret Antija s gospođom Smiljom i njezinom kćerkom Mirelom bio je veoma emotivan, a potekle se i suze radosnice zbog ponovnoga susreta nakon punih 30 godina.

Anti je sa svojom obitelji (supruga Karla te sinovi Lovro, Lenart i Luka) ostao par dana u Mostaru, obećavajući da do novoga susreta sa svojim prijateljima iz Mostara neće proći još 30 godina.

(Hercegovina.info)