Mnogi i ne znaju koje je sve glumce u 100 godina izrodio Široki Brijeg

Široki Brijeg, uz sve svoje gospodarske, vjerske, političke i druge znamenitosti, ima i imidž grada kulture.

Potvrda takva naziva brojne su glazbene, likovne, kazališne i druge manifestacije. Tijekom povijesti stvarao je baštinu kojom bi se mogli ponositi i puno veći gradovi. Prošlotjedni jubilej – 100 godina od priređivanja i izvođenja prve kazališne predstave možda najzornije ilustrira njegovu tradiciju kulturnog stvaralaštva.

Piše: Jozo Pavković | Večernji list

Kada su 22. travnja 1922. đaci internisti širokobriješke Franjevačke gimnazije odigrali “Začarano blago”, nisu ni slutili da će to biti početak bogate povijesti druge i sedme umjetnosti, kako se rangiraju drama i film. U tom razdoblju na “daskama” su se okušali mnogi amateri.

Izveli su brojne predstave od kojih se nekih ni profesionalci ne bi posramili. U stoljeće dugoj tradiciji stvarana je ljubav prema toj umjetnosti. Gledatelji su svih tih godina s velikim zanimanjem i potporom pratili stvaralaštvo svojih sumještana. Glumci amateri zarazili su ih kazalištem i filmom, piše Jozo Pavković u svojoj kolumni u Večernjem list.

Prepune dvorane ukrašavale su stotine njihovih scenskih izvedbi. Glumačka sekcija nije djelovala samo u gradu već i pri školama, u mjesnim zajednicama, a osobito u Franjevačkom samostanu na Brijegu. Fratri su u dramskom stvaralaštvu imali golemu ulogu. Uz “proizvodnju” domaćeg sadržaja, bilo je dosta i gostujućih nastupa. Oni su čak izvođeni mnogo prije premijere prve domaće predstave. Primjerice, u Širokom je Brijegu 1895. godine izvedena gostujuća komedija “Kumovanje” Janka Jurkovića.

Nakon Drugog svjetskog rata osnovan je KUD “Matija Gubec”, u kojem je djelovao i dramski odjel koji je sudjelovao na tadašnjim priredbama. Bogato stvaralaštvo ni u glavnom gradu BiH nije ostalo nezapaženo. Sredinom osamdesetih uredbom republičkog Ministarstva kulture KUD je promoviran u amatersko kazalište. Dramski amateri svom su kazalištu dali ime “Didak” po fra Didaku Buntiću koji je svojim djelom urezao pečat

Osim toga, Didak(tik)a je i grana pedagogije koja se bavi teorijama, idejama i načelima u odgojno-obrazovnom sustavu. Zato se može kazati kako je to stvaralaštvo bilo poticaj mnogim srednjoškolcima za odlazak na akademiju.

Posljednjih desetljeća iz Širokog je Brijega potekao cijeli niz akademski obrazovanih glumaca. Nakon Vinka Kraljevića, Gorana Bogdana, Petra Leventića i Željka Ninčića, glumačku akademiju završili su Marijana Mikulić, Ivan Skoko, Iva Kraljević

Nikolina Hrkać u Zagrebu nastupa kao operna pjevačica, a Luka Slišković je na Akademiji u Zagrebu. Uz njih, Marina Galić, Ivanka Brekalo, Lili Nežika Karačić i druge igraju kao glumice u Njemačkoj i Švicarskoj.

Iz sinergije glumaca i kazališta izrasle su ne samo predstave već i filmski projekti. Širokobriježani, ali i drugi, snimili su i brojne dokumentarne dugometražne filmove. I utemeljili filmski festival. U američkoj školi Mediteran Film Festival na Brijegu poučava mlade glumce. Njihovi mentori mogu biti i Tomislav Topić, Ivan Cigić, Miljenko Karačić, Vladimir Mikulić i drugi koji iza sebe imaju nekoliko snimljenih filmova.

Zanimljivo, veliki su obol kazalištu i filmu u Širokom Brijegu dali i večernjakovci. Njihovo novinar Zdenko Jurilj snimio je uspješne filmove koji se prikazuju i na regionalnim televizijama, Robert Bubalo utemeljitelj je Mediteran Film Festivala i također autor nekoliko dokumentaraca, a u Amaterskom kazalištu “Didak”, uz podulji popis glumaca, ponajveći trag ostavili su također nekadašnji i sadašnji večernjakovci Andrija Zeljko i Marko Knezović te Frano Vukoja.

I nešto osobno. U Amaterskom kazalištu “Didak” i sam sam igrao. I to više od 20 godina. Zbog sve većih obveza u Večernjaku morao sam se odreći jedne od dviju ljubavi. I otišao s “dasaka”. Ponosan sam što sam baš u toj posljednjoj predstavi (1996.), koju je režirao Toni Pehar, igrao s Goranom Bogdanom i Petrom Leventićem, piše Jozo Pavković.

Tinejdžera se sjećam kao kolega. Igrali smo na pozornici Franjevačkog samostana. Bila je to moja posljednja, a njihova prva predstava. Goran Bogdan ističe kako se baš na njoj zarazio glumom.

Priča o “stogodišnjaku” – Amaterskom kazalištu “Didak” zapravo je priča o zanesenjacima koji za društveno dobro nisu žalili svoje vrijeme. Istodobno, kulturno uzdižući svoje mjesto, gradili su i sebe. A oni nisu bili samo glumci već i redatelji, i scenografi, i kostimografi, i šminkeri, i šaptači, i inspicijenti, i postavljali pozornicu, i lijepili plakate, i prodavali ulaznice… Pljesak im je bio jedina plaća i nagrada.

Novo doba urušilo je puno toga. Entuzijazma je umnogome nestalo. U utrci za novcem kulture je sve manje. Srećom, u Širokom Brijegu iz “dasaka” još uvijek izrastaju plodovi. Oni se prepoznaju kroz uspješne didakovce, brojne projekte, a nadasve, kroz publiku. Glumci su od Širokog Brijega napravili filmsku priču kojoj se jednako divi i domaća i strana publika.

(Večernji list | Jozo Pavković)

21 komentar

  • Dajte ljudi prestanimo s ovakvim glupostima. Ako idemo navoditi pozitivne strane i pojedince pojedine regije onda je sukladno pluralizmu za očekivati da ce netko isticati i negativne po onoj iz osnovne skole kad uciteljica kaze ocu nekog mališana da nije sve tako crno, evo ima dvojku iz likovnog. Bilo bi normalno da je naša Hercegovina takva, Slavonija onakva, Dalmacija nesta drugo, itd i da na spomen nekoga iz neke regije ne ide odmah po inerciji negativna etiketa nego da je normalno da je Bogan hercegovac, neki drugi dalmatinac. Zato mislim da ovo isticanje glumaca iz Hercegovine ispada kao ono, ej narode imamo mi cak i dobrih u svojim redovima, nije sve u nas šrot ….

    • I Bogdan i svi ostali su potpuno OK. Ljudi rade, gdje vec rade, to sto vole i u tome uzivaju. I ja mislim da je pogresno sad isticati takve kao veliko i zasebno nesta ili kao sto netko napisa ponos Hercegovine. Prvo, tako isticanje je pokazatelj kompleksa manje vrijednosti a drugo sutra ocekuj da za nekoga u nekim tiskovinama bude naslov kriminalac iz Hercegovine. A zasigurno ne bi nam bilo drago da nas tako etiketiraju zato sto je tamo neki majmun s ovih prostora napravio nesta loše. Ima ona stara niti de uzvisi, niti ponizi

  • Danas se svašta naziva glumcem.Pokušavam pogledat neku seriju s takvim glumcima ali ne ide.Pa da su i pet akademija završili,za glumca se treba roditi i imati ono nešto.Bez obzira gdje se rodili.Sve je to amaterstvo,kakvo divljenje!?

  • Ovo je obična samopromocija ljudi koji se bave poslom koji se zove gluma !
    Sutra želim da objavite koliko je automehaničara izbacio Široki Brijeg.
    Prekosutra izvješće o medicinskim djelatnicima…

    Ok ako su ti ljudi glumci sebi su,oni ni pojednoj osnovi nisu ničim zadužili Široki Brijeg,to što je njihovo podrijetlo odavde to je nešto drugo. Svjetonazor određenih glumaca ni počem ne nalikuje na ogromnu većinu i tradiciju hercegovačkog života.
    Rijetki su vrlo rijetki Hrvati koji su iz Hercegovine iz Širokog Brijega sreću tražili po Beogradu,stoga nemojte preuveličavati zasluge ljudi koji rade javni posao.
    Realno pa nisu znanstvenici čak što više, intelektualno nisam siguran koja je to razina,ali na TV-u se možeš dobro prodat,ako imaš javni prostor i govoriš ono što liberalni mediji žele čuti !

    • Rekalno! Realno kazano ti sui seronja.Koje su tvoje vrijednosti? Svo i ovi ljugdi koji su u Širokom malo glumili ili nešto drugo radili u i okokazališta, radili su to iz ljubavi prema svom gradu. Nikad ni jedan d toga nije imao koristi, osim možda ovi koji su otišli u profesionalce. I onda je uvjerlivo kad se s glupim komentarom javi kaskva budala kao ti.

  • Pa mi imamo dobrih i loših i ne znam u čemu je problem isticati dobre? Ovi gore navedeni su u svojoj struci dobri, odlični i naravno da ih treba pohvaliti i biti ponosni što su iz naših krajeva! Hercegovci su to, na ponos svima nama!

  • Nije mi jasno zašto se glumci uvijek ističu kao nešto posebno. Slažem se s ovim komentarom da sutra očekujem izvještaj koliko smo automehaničara dali, veće koristi imamo svi od njih nego od svih glumaca (pa i ostalih zanimanja, da ne ispadne sad da mi glumci smetaju). Još mi je najnejasnije kad se ističu stavovi o aktualnim političkim i ostalim zbivanjima. Stavovi poznatih osoba su uvijek onakvi kakvi se i očekuju od nekoga tko želi biti priznat od širih masa. Baš me zanima da netko od ovih naših glumaca pokaže malo konzervativnije stavove, vratio bi se vrckom u Široki, ne bi se više čulo za njega.
    Da ne bi bilo da žugam, ne žugam uopće, neka svatko radi pošteno svoj posao za koji se odlučio. Samo želim reći da je svako zanimanje vrijedno divljenja i poštivanja dok god ga osoba obavlja pošteno, pa bio to slastičar, pekar, arhitekt, doktor ili glumac.

    • Pojedini Širokobriježani sa svojim manama znate onu :
      “ne daj svoga ni u gori
      vuka”.
      I onda smo usput pristojni i dobri ljudi,sa svim manama i vrlinama.

  • Hajde majstore dodji do slave na estradi ali neka bude po Božijem…….malo sutra……..nego promovirati ćeš nemoral i dobiti ćeš slavu……

  • U sirokom ima glumaca koliko god hoces..
    Diploma im ne treba , a odlicno obavljaju svoj posao.
    Ne glume na daskama kazalista, vec na ulicama, poslu, u zivotu inace…

Odgovori na Želim ostati anoniman X

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.