Mljekara Livno i Livanjski sir od Hercegbosanske županije do ruskoga i američkoga tržišta

Ugodno nas je iznenadila brzina i vještina obavljanja poslova djelatnika u Mljekari Livno.

Njih pedesetak ovdje zarađuje kruh, a ako se uzme u obzir da Mljekara Livno ima i 350 kooperanata s područja Hercegbosanske županije, onda s pravom možemo reći kako je na Mljekaru Livno “oslonjeno“ 400 ovdašnjih obitelji, piše Tomislavcity.

Jednako ljubazni i strpljivi domaćin izvršni direktor gospodin Ivan Buntić predstavio nam je tvrtku.

U Mljekari Livno svakodnevno se prerađuje svježe mlijeko i radi se u jednoj smjeni od 7 do 14 sati. Upoznao nas je s procesom proizvodnje sira – od prijema i kontrole mlijeka, pasterizacije, pranja pa sve do dozrijevanja ove delikatese koju rado imamo na svojim trpezama. Pričao nam je i o povijesti Livanjskoga sira koja seže do vremena Austro-Ugarske uprave. Organizirana proizvodnja sira na ovom području datira iz davne 1885. godine, a  Mljekara Livno kao suvremena tvrtka i čuvar tradicije proizvodnje Livanjskog sira formirana je 1970. godine.

U skladu s planovima tvrtke, za očekivati je u skoroj budućnosti povećanje broja zaposlenih. Naime, od gospodina Buntića doznajemo da se planira organiziranje vlastite proizvodnje jer je zamjetan trend pada broja kooperanata. Sve je manji broj proizvođača koji se kao dodatnim zanimanjem bave poljoprivredom. Unatoč smanjenju broja kooperanata proizvodnja mlijeka na farmama, koje se time profesionalno bave, u porastu je iz godine u godinu tako da je ulazna količina mlijeka stabilna.

Dnevno preradimo oko 30.000 litara mlijeka, a godišnje oko 10 milijuna litara. Na godišnjoj razini proizvedemo do tisuću tona sira. Trenutno se proizvodi plasiraju u BiH, EU i zemlje okruženja (Srbija, Crna Gora, Makedonija i Turska.) Kad bismo prodavali naše proizvode u samo jednom većem ruskom gradu, za nas bi to bio važan iskorak, dodaje Buntić.

Zadovoljan je i kvalitetom ovdašnjega mlijeka i ističe da je najveća proizvodnja, ali i prodaja, od travnja do rujna, kao i za vrijeme blagdana. Ono čime nije zadovoljan odnosi se na nelojalnu konkurenciju.

U BiH se uveze više od 13.000 tona sira, a izveze se tek 780 tona. Pokrivenost izvoza i uvoza je manja od 6%. Uvezeni proizvodi su jeftiniji jer zemlje članice EU-a sufinanciraju proizvođače po kilogramu izvezenoga sira, dok BiH s druge strane uopće ne potiče svoj izvoz sira.

Mljekara Livno najveći je proizvođač sira u BiH, ali i u ovom dijelu Europe. U Hercegbosanskoj županiji koja je prostorno najvećoj županija, proizvede se oko 22 milijuna litara mlijeka godišnje od čega Mljekara Livno preradi skoro 50 %. Mljekara Livno surađuje s oko 350 kooperanata iz Hercegbosanske županije, od kojih je najviše s područja Tomislavgrada, Livna i Glamoča, dok ostalih 5% kooperanata dolazi iz susjednih općina.

Iako proizvodni proces zahtijeva značajan udio ručnoga rada, Mljekara Livno stalno ulaže u nove tehnologije. Prošle godine investirala je oko pola milijuna maraka u novu opremu za obiranje sirutke i opremu za proizvodnju svježeg sira.

Također je izgrađen i novi vrlo reprezentativan prodajni prostor koji nudi ne samo široku paletu proizvoda Mljekare Livno nego i vrhunska vino i druge delikatese koje se sljubljuju sa sirom.

Uz tvrde sireve ove tvrtke kao što su Livanjski sir, Trapist, Livanjski sir s paprom, Dimljeni Livanjski sir, Cincar i Livanjac proizvode se i polutvrdi sirevi Edamec, Gaudu i Gorica te kajmak, svježi sir, topljeni sir, Livanjski sir u maslinovom ulju i maslac.

Mljekara Livno nositelj je međunarodnih certifikata: ISO 9001—2015 (sustav praćenja kvalitete proizvoda), HACCAP (sustav higijenske i zdravstvene ispravnosti proizvoda), IFS (međunarodni standard za hranu)  i Halal certifikata.

Izgrađen je i novi vrlo reprezentativan prodajni prostor

Proizvodnja sira i mlijeka važna je ne samo za gospodarstvo Hercegbosanske županije, nego i za gospodarstvo cijele BiH. Vjerujemo da će konačno dobiti potporu koju zaslužuje i da će  ovaj kvalitetni i prepoznatljivi proizvod, koji se i danas slijeva iz općina Hercegbosanske županije do Bistrice i Dumana, stići tamo gdje mu je u konačnici i mjesto – na trpeze diljem svijeta.

Zaštita zemljopisnoga podrijetla ovoga proizvoda, čiji je postupak već pokrenut, pridonijet će njegovom snažnijem izlasku na svjetska tržišta.

(www.jabuka.tv)

1 komentar

Odgovori na Buco 777 X

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.