Mladi u Hrvatskoj željeli bi biti Europljani, ali se često smatraju i Balkancima, odnosno imaju složene “mjesne” identitete, rezultati su istraživanja objavljenog u posljednjem broju znanstvenog časopisa Revija za sociologiju.
Rad se temelji na podacima prikupljenima u okviru fokusnih grupa u kojima je sudjelovalo 68 učenica i učenika osnovnih i srednjih škola u dobi između 11 i 17 godina u trima gradovima u Hrvatskoj: Rijeci, Zagrebu i Zadru. U radu se ispituje kako mladi u Hrvatskoj imenuju svoje identitete s obzirom na pripadnost mjestu ili pripadnost društvenoj skupini koja sebe određuje mjestom.
Analiza je pokazala da učenici i učenice izražavaju snažan regionalni identitet u kojem značajno mjesto zauzimaju stereotipi koji se odnose na razlike između priobalja i unutrašnjosti, između ruralnih i urbanih područja te između sjevera i juga, kaže se u članku koji potpisuju sociolozi Alistair Ross iz Velike Britanije te Saša Puzić i Karin Doolan iz Hrvatske.
Javne rasprave u Hrvatskoj o “prostornoj” pripadnosti često se svode na pitanja nacionalnog identiteta i imenovanje toga tko je Hrvat, a tko nije. No, nalazi našega istraživanja upućuju na kompleksnost “prostorne” pripadnosti kod mladih kod kojih do izražaja, uz nacionalni, dolaze i lokalni, regionalni i nadnacionalni identiteti, kazala je za Hinu izvanredna profesorica na Sveučilištu u Zadru Karin Doolan.
Mladi obuhvaćeni istraživanjem izražavaju istodobno težnju k europejstvu, osjećaj nepotpunog odnosno još nedostignutoga europejstva, kao i osjećaj pripadnosti balkanskome kulturnom krugu, ističe se.
Također, analiza je pokazala i zajedničko razumijevanje podjele između Europe i Balkana. To je razdjelnica koja se uvijek nalazi sjeverozapadno od mjesta u kojem živi sudionik istraživanja. Iako po pravilu teže Europi, učenici nemaju osjećaj da su prešli europski “prag” te su još uvijek “nagnuti” prema Balkanu, koga opisuju kao nepristojan, svadljiv, nerazvijen i neuredan.
Jedan je od isječaka kojim sociolozi ilustriraju odgovore mladih navodi se u članku: Mislim da smo svi ponosni na Hrvatsku – ali opet nismo prijateljski prema Srbima i Slovencima – mrzimo Slovence – ali opet, mi se međusobno ne volimo u Hrvatskoj. Mi smo u Hrvatskoj, ali smo odvojeni na mnogo načina – ne volimo ljude iz Zagreba, jer su Purgeri, ili ljude iz Splita ili Dalmacije nazivamo Tovari. Ne podnosimo se međusobno i ne podnosimo druge ljude. Ne znam kako to tako živimo! Mislim da je to uglavnom zbog sporta.
Većina mladih artikulirala je prirodu onoga “biti Balkanac” kao stvarnosti koja se ne slaže s onim “biti Europljanin”. “Europska” Hrvatska izraženije se očitovala samo u odnosu na one s istočne granice Hrvatske, uglavnom na Srbiju, koja je kod mladih primjer “pravog” Balkana, ističe se u članku.
(www.jabuka.tv)
Ovogodišnji Hercegovina Travel Fest bit će održan u petak, 10. i subotu, 11. svibnja u…
Građani Bosne i Hercegovine najviše vjeruju medijima (61,8 posto) i vjerskim zajednicama (56,7 posto), dok…
Nacho Fernández nakon 30. lipnja više neće biti igrač Real Madrida, objavila je Marca. Njegova…
Kako neslužbeno doznaje Jabuka.tv, Ultrasi su ukrali veliki broj transparenata navijačima Veleža. Navedeno se dogodilo…
Čak 286.002 predmeta bila su neriješena u sudovima širom BiH posljednjeg dana 2023. godine, kao…
Baby Reindeer serija je koja je izašla na Netflixu 11. travnja i od tada je…
Komentari:
Logično: Balkanski europljani
Hebo li vas Balkan! Bliza nam je Italija!
Nepismena celjadi! Kako morete uporedit jednu planinu( planinski lanac) sa Ojropom??? Nadam se da cete ovo objavit'n
Luce, ti si pravi primjer balkanca.
Možeš ti iz Balkana, ali Balkan iz tebe nikako.