Mladi ne žele na zanate

Do upisa u srednje škole ostalo je nekih mjesec dana, a pred budućim srednjoškolcima jedna je od najvažnijih životnih odluka – koje zanimanje izabrati. Koju školu izabrati? Trogodišnju ili četverogodišnju, zanat ili gimnaziju? Je li završetak fakulteta jamstvo za siguran posao u BiH? Hoće li sebi moći osigurati budućnost završivši zanat? Ovo su pitanja koja trenutačno muče tisuće osnovnoškolaca i njihovih roditelja.

Biraju četverogodišnje škole

Mladi iz BiH svake godine sve više upisuju gimnazije i druge škole četvrtog stupnja. Zanimanja za izučavanje zanata gotovo da i nema iako je sve veća potražnja za zanatlijama. Nositelji obrazovanja u BiH tvrde da su upisne politike u srednje škole usklađene s potrebama tržišta rada, ali mladi nemaju interesa za deficitarna zanimanja.

Na roditeljima i djeci je da odluče hoće li se školovati za zavode za zapošljavanje ili za tržište rada u BiH ili pak u inozemstvu. Tisuće mjesta i ove godine bit će ponuđene i u raznim zanatima poput konobara, kuhara, frizera, vodoinstalatera, CNC operatera…

Dosadašnja iskustva govore da je puno više onih koji se odlučuju za četverogodišnje škole (gimnazije i ekonomske smjerove) iako je upravo tih kadrova najviše na zavodima za zapošljavanje, dok se zbog manjka zanimanja u nekim školama zanatska zanimanja u potpunosti gase. Prema iskazanim potrebama poslodavaca u okviru istraživanja koje je proveo Federalni ZZZ i županijske službe za zapošljavanje, najtraženija zanimanja u 2019. su vozači, krojači, obućari, zavarivači… Dakle, riječ je o zanatima.

Siguran posao

Zanati i obrtničke djelatnosti, u kojima je BiH nekad imala vrhunske radnike, danas izumiru, dok su ta zanimanja danas najtraženija na tržištu Njemačke – izjavio je u četvrtak umirovljeni sveučilišni profesor Besim Spahić, sudjelujući na sajmu tekstila, obuće i kože “Timod EXPO – 2019.” u Travniku.

U bivšem sustavu VKV majstor bio je Tito, inženjer. No, danas nitko neće u ove srednje, industrijske škole, kazao je Spahić novinarima, odgovarajući na upit o problemu nedostatka radnika s kojima se suočava realni sektor.

Iako mladi ne žele na zanat, pa čak ni uz stipendije koje sve češće poslodavci nude, ova zanimanja znače i siguran posao.

Djeco, električari, stolari, operateri CNC strojeva, zidari… sve su zanimanja za koja je došlo vrijeme da radnik ucijenjuje poslodavca plaćom i satnicom koju želi. Ako ništa, to su sigurni poslovi u EU sa sjajnom zaradom. Društveni fakulteti nepotrebni su barem 10 godina, komentar je jednog starijeg građanina, piše Večernji.ba.

(www.jabuka.tv) 

9 komentara

  • Tko će kad plaće banana, odnosi poslodavca banana… Siguran je posao naravno…. Obrtnici većinom stoka sitnog zuba i krkani bez imalo kulture i volje uložiti ili naučiti čovjeka bilo što osim provociranja radnika.

  • Ne cijeni te nitko, u Austriji kad je vidio sta znam raditi, livom i desnom se krsti covik, kaze reci satnicu i ostani i radi, jer kako rece covik radnik od 40 je najbolji radnik za njih, prepun iskustva a jos uvik moze sve, u nas primaju balavurdiju pod krinkom pomlađivanja firme a ustvari nemaju izbora jer balavurdiju jedino mozes i zajebavat, ovi od 35-45 znaju koliko vride i nece da rade za siću…ipak nisam ostao tamo jer i ovdje ima kruha, ali raditi za nekog naseg gazdu…nikad vise, barem ne u ovom zivotu

  • Nevjerojatno kako ljudi lažu. Čuj obrazovni sustav prilagođen potrebama?? U mojoj generaciji bila dva razreda autoelektričara, znači 65-70 momaka u JEDNOJ GODINI postali autoelektričari. Ne bi majkemi da je Tesla otvorio tvornicu u Širokom. Toliko o prilagođenosti srednjih škola potrebama tržišta. Srednjoškolce se prilagođava potrebama profesora.
    A to što mlađarija neće među zanatlije, treba prvo njihovim roditeljima promijenit percepciju svijeta i života, kako bi takvi mogli dite odgojit naoposum i usmjeriti prema ditetovom realnom kapacitetu i talentima.
    Mene su moji roditelji usmjerili da upišem fakultet jer sam ko imao dobre ocjene u srednjoj. I sada žalim za tih 5-6 godina. Šta će mi sad ta diploma? Fakultet je gubljenje vremena i novca i nepotrebno za mlade ljude u BiH. Mladima treba veza a ne diploma. Osim ako upisuješ prave fakultete kao medicinu, fer, strojarstvo, informatiku i slično. A ovi što upisuju jezike, ekonomiju, pravo i neke tamo na filozofskom poput povijesti češke umjetnosti.. Bože sačuvaj. Tržište je prepuno tih navedenih. Zaključak: triba dicu odgajat na način da požele kao prvo radit i zarađivat, a zatim ih upisivat na određeni zanat ako su po procjeni roditelja talentirani za to i ako postoji potreba na tržištu. ‘Dite na fakultetu’ je prestižno za potrebe roditelja snobova, a i djece koja žele bit ko ostali pa upisuju beznačajne fakultete i gimnazije.

Odgovori na Anonimno X

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.