Ljudsko pamćenje može biti pogrešno već samo nekoliko sekundi nakon događaja

Znanstvenici koji istražuju našu sposobnost prisjećanja oblika kažu da ljudi mogu pogriješiti nakon samo nekoliko sekundi. Fenomen je to koji su nazvali iluzijama kratkoročnog pamćenja.

Čak ni u najkraćem roku, naše pamćenje možda neće biti potpuno pouzdano. Osobito kada imamo snažna očekivanja o tome kakav bi svijet trebao biti, kada nam sjećanje počne pomalo blijedjeti, čak i nakon jedne i pol sekunde, dvije sekunde, tri sekunde, tada počinjemo ispunjavati na temelju naših očekivanja, rekla je dr. Marte Otten sa Sveučilišta u Amsterdamu, prva autorica nove studije.

Novi eksperiment, novo objašnjenje

Otten i njezini kolege napominju da su prethodna istraživanja pokazala da kada se ljudima prikaže rotirano ili zrcalno slovo, oni često prijavljuju da vide slovo u njegovoj ispravnoj orijentaciji. Iako se to ranije pripisivalo pogrešnom viđenju oblika, Otten i kolege su sumnjali u takvo objašnjenje.

Mislili smo da je vjerojatnije da je to učinak pamćenja. Dakle, dobro ste vidjeli, ali čim to unesete u memoriju, stvari počinju ići krivo, pojasnila je Otten.

Kako bi dodatno to istražili, Otten i njezin tim su izveli četiri eksperimenta. U prvom, sudionici su pregledani kako bi se osiguralo da su u stanju dovršiti osnovne zadatke vizualnog pamćenja, prije nego što im se prikaže krug od šest ili osam slova, od kojih su jedno ili dva bila zrcalna slika. Nakon nekoliko sekundi, sudionicima je prikazan drugi krug slova koji im je rečeno da ignoriraju, a taj je krug sa slovima djelovao kao distrakcija. Zatim su zamoljeni da odaberu, iz niza opcija, oblik koji je bio na određenoj lokaciji u prvom krugu i ocijene svoju sigurnost u taj izbor.

Rezultati 23 sudionika koji su često iskazivali visoku pouzdanost u svojim odgovorima otkrili su da je najčešća pogreška bila odabir zrcalne verzije ciljanog oblika. Međutim, to se događalo češće kada je ciljni oblik bio zrcalno slovo. Doista, sudionici su izjavili da su vidjeli ispravno slovo u 37 posto slučajeva kada im je pokazano zrcalno slovo, u usporedbi s 11 posto slučajeva za obrnuti scenarij.

Pogreške uzrokovane znanjem

Znanstvenici tvrde da pristranost sugerira da su pogreške uzrokovane znanjem sudionika o abecedi, a time i njihovim očekivanjima, a ne samo sličnostima u izgledu oblika. Broj pogrešaka je rastao kako se povećavao period odgode ili razina distrakcije u eksperimentu, ali samo tamo gdje je ciljni oblik bio zrcalno slovo.

Znanstvenici tvrde da to ukazuje da se pogreške svode na pogreške, ne u načinu na koji su sudionici percipirali oblike, već u njihovom kratkoročnom pamćenju, s obzirom da se sama percepcija ne bi trebala pogoršati tijekom vremena. Autori istraživanja dodaju da visoka pouzdanost s kojom su sudionici prijavili svoje odgovore također isključuje mogućnost da su rezultati jednostavno rezultat nagađanja sudionika.

Njihova otkrića su potvrđena rezultatima iz tri slična eksperimenta u kojima je sudjelovalo ukupno 348 sudionika. Studija o tome objavljena je u časopisu Plos One.

Autori studije nadalje žele istražiti postoje li slični učinci u situacijama stvarnog svijeta i za druge vrste sjećanja. Otten je u tom smislu primijetila da se detalji govora brzo zamijene općim značenjem rečenice. U tom smislu, ključ vidi u intonaciji govora.

Oh, rekla je to jako ljutim i uzrujanim glasom, zar ne?, postavila je primjer Otten te dala dodatno obrazloženje.

Možda intonacija nije bila takva, već se samo brzo obojala u sjećanju na temelju pretpostavki o tome kakve su žene, rekla je.

(www.jabuka.tv)