Zvirići su selo u jugoistočnom dijelu općine Ljubuški, na samoj granici s Hrvatskom.
Tu se nalaze dva granična prijelaza – Zvirići – Prud prema Metkoviću i Bijača – Nova Sela na bosanskohercegovačkoj autocesti prema Pločama i hrvatskoj jadranskoj obali.
No, Zvirići su i jedno od najnaprednijih ljubuških sela, pa i šire u Hercegovini. Takav laskavi naslov i epitet stekli su i zaslužili zahvaljujući trudu, marljivosti i upornosti svojih ljudi, njihovu zajedničkom radu za opće dobro i ljubavi prema svom selu koje je u onoj državi bilo siromašno i zapostavljeno.
Bilo je to tipično hercegovačko selo u kršu, sa slabom seoskom infrastrukturom i skromnim ukupnim uvjetima za život, iz kojeg su se ljudi iseljavali.
Iseljavanje je bilo takvih razmjera da je danas nekoliko puta više Zvirićana diljem svijeta nego u Zvirićima. Međutim, koju godinu nakon rata Zvirićani su zasukali rukave i dali se na sređivanje i uređenje svoga sela, na izgradnju onog čega nema i što treba ljudima modernoga doba.
– Počeli smo 1998. godine s izgradnjom malonogometnoga igrališta na kojem se, uz ostalo, održavaju Zvirićke večeri, 2001. godine krenuli smo s vodovodom koji je podigao selo, 2004. uradili smo rasvjetu, 2006. izgradili Zvirićku kuću u kojoj se okupljaju naši mladi, tu uče, sviraju, vježbaju, tu održavamo sastanke Zvirićke hrvatske zajednice, 2007. je urađen trg na ulazu u selo koji smo nazvali Trg zvirićkih dobrotvora i tako ga želimo darovati svima koji su nam pomogli.
Osim toga, već su četiri godine prošle od cjelovitog preuređenja i obnove crkve, izgradnje mrtvačnice, sanitarnih čvorova, uređenja parkirališta, crkvenog dvorišta, staze prema crkvi, spomenika, što je stajalo više od 300.000 maraka.
Isto tako, uradili smo kilometre asfalta do sela i kroz selo, prekrasno travnato igralište sa svlačionicama za veliki nogomet, na čije su nam otvaranje prije dvije godine došli i odigrali utakmicu Vatreni iz 1998. na čelu s Marijem Stanićem, Nikom Kovačem, Robertom Kovačem, Zvonimirom Soldom, Goranom Vlaovićem, Borisom Živkovićem…
Igralište nas je u konačnici stajalo oko 100.000 KM, a ukupno je u selo do sada uloženo više od dva milijuna maraka – iznosi i reda u dahu poslove i projekte Velimir Paponja, predsjednik Zvirićke hrvatske zajednice, alfa i omega svega što se organizira i radi, koji uživa povjerenje svojih sumještana.
Također, ljeti, početkom kolovoza Zvirićani, domaći i iseljeni, tradicionalno se okupljaju u svom selu na Zvirićkim večerima, a ove godine bila je 15. po redu. Uz druženje, jelo i zabavu, rekapitulira se što je od zadnje Zvirićke večeri urađeno i što će se do sljedeće uraditi.
Ove godine podignut je spomenik za 40 stradalih Zvirićana u Drugom svjetskom ratu i poraću i jednog u Domovinskom ratu. Sastoji se od kamenih kvadara i kocki s imenima poginulih, osmislio ga je mladi domaći umjetnik Jure Paponja, a financirala Općina Ljubuški u iznosu od 8000 KM.
Uređeno je crkveno dvorište, porušeni stari zidovi i urađeni novi, za što je novac u iznosu od 15.000 KM dao Zvirićanin Mladen Jurković Šubić koji živi u Americi. Mladen je veliki darovatelj svome selu – do sada je dao za različite radove više od 100.000 maraka.
– Živim u državi Michigan u glavnom gradu Lansingu. Emigrirao sam na Zapad 1963. godine. Ovdje u Zvirićima napravio sam kuću prije desetak godina, a živim malo u Michiganu, malo u Floridi, malo ovdje. Ove godine sam u Zvirićima proveo tri i pol mjeseca. Bavio sam se građevinarstvom kao poduzetnik, sad sam u mirovini.
Za bolji život
U Zvirićima sam uvijek prisutan, ako ne fizički, onda duhom, lijepo mi je doći u selo i među ljude gdje sam se rodio – kaže Mladen.
U godinu dana proširili su i seosku asfaltnu cestu na šest metara u dužini 1200 m, svaki zaselak dobio je asfalt, 80 posto je financirala Općina, a Zvirićani Domagoj Jurković i Vinko Jurković dali su po 6000 KM. Domagoj živi u Ljubuškom, u Zvirićima ima plantažu smilja od 110 duluma i destileriju, Vinko živi u Gabela Polju, u Zvirićima je napravio veliku prekrasnu kuću vilu “Marija”, u koju je od ove godine počeo primati goste.
– Dobro smo upotpunili i napravili od onoga što nam treba i što smo planirali, ali nećemo stati, o daljnjim projektima ćemo se dogovarati u našoj Zvirićkoj hrvatskoj zajednici.
Selo veže naše ljude, svake godine dolaze, vesele se. Iseljenih i njihovih potomaka je puno, a ovdje nas stalno živi oko 200. Napravljeno je dvadesetak kuća ljudi koji dođu ljeti, a dvije-tri kuće napravile su mlade obitelji koje su ostale ovdje i neće se seliti.
Velika promjena nastala je prolaskom autoceste i, sve u svemu, selo je puno drukčije nego što je bilo 1998. godine kad smo počeli – zaključuje Velimir Paponja.
Došao je kraj jednoj od najdužih transferskih saga ovog ljeta, Ante Rebić koji je trenutačno…
Poznate su sve momčadi koje će igrati nokaut fazu natjecanja mjesnih zajednica Grada Mostara u…
Godinama su preporuke za vozače električnih automobila bile jasne: nježno ubrzavajte, izbjegavajte česta punjenja na…
Federalni zavod za programiranje razvoja objavio je izvješće o gospodarskim trendovima u prvom kvartalu (siječanj…
Široki i Posušje remizirali su 1:1 u susjedskom ogledu koji je u subotu navečer odigran…
Nakon što je s pjesmom "Poison Cake" predstavljao Hrvatsku na Eurosongu 2025. u švicarskom Baselu,…
Komentari:
malo istine