Likovna umjetnost u Širokom Brijegu: Kreativni nered, opuštena atmosfera, strast prema umjetnosti

Jesu li vam pojmovi klasa, štafelaj i kroki potpune nepoznanice? Prosječnom studentu Sveučilišta u Mostaru vjerojatno da, ali ne i studentima Akademije likovnih umjetnosti u Širokom Brijegu koji se s njima susreću svakodnevno.

Kada uđete u zgradu Akademije, zakoračite u svijet umjetnika i vidite stvari drugačije od onih na koje ste naviknuti: kreativni nered, opuštena atmosfera, strast prema umjetnosti, radoholizam, kolegijalnost, otvorenost prema nepoznatom, suprotnost svakodnevici mostarskih studenata.

„Akademiju ne vidim nigdje drugo jer Široki ima dušu“, kaže Ana Naletilić, studentica četvrte godine na smjeru grafika i zamjenica predsjednika Studentskog zbora Akademije likovnih umjetnosti.

Ulaskom u zgradu Akademije, nećete se osjetiti nepozvanima ili izgubljenima u vremenu i prostoru. Sve oko vas je u duhu umjetnosti. I sama zgrada potiče znatiželju, pa se zapitate što i kako nastaje u vama nepoznatim kutcima.

„Studenti rade od ranog jutra do kasnog poslijepodneva“, kaže Josip Ivešić, student četvrte godine na smjeru kiparstvo i predsjednik Studentskog zbora Akademije likovnih umjetnosti.

U prizemlju se nalazi kantina s televizorom gdje studenti uživaju u jutarnjem razgovoru, a pokraj je dnevna soba za profesore. Desno od ulaza su mala i velika galerija koje se renoviraju. Promocija diplomanata i izložba njihovih radova jednom godišnje bude održana u velikoj galeriji koja sada vapi za studentskim djelima.

„Trenutno pripremam svoje diplomske radove“, kaže Mirza Muhadžić iz Sarajeva, student pete godine na smjeru slikarstvo koji želi nastaviti svoje obrazovanje nakon Akademije.

Diplomanti u posljednjem semestru rade na svojim diplomskim radovima koji nose 30 ECTS bodova. Za rad se pripremaju već od četvrte godine, kad počinju razvijati osobni stil.

Osim najmanje tri djela koja budu predstavljena na zajedničkoj izložbi, postoji i pisani diplomski rad, a uvedeni su i seminarski radovi tijekom studija.

Mogućnost za diplomiranje imaju u srpnju i rujnu na unaprijed određene datume.

„Smatram da bi se bolonjski proces mogao bolje provoditi te da bi se više trebalo raditi na odnosu Sveučilišta i Akademije“, kaže Tomislav Ivanković iz Mostara, student četvrte godine na smjeru grafika koji se oduvijek zanimao za umjetnički izričaj.

Prvi naraštaj studenta Akademija je upisala 1996., još u franjevačkim korijenima, a 2011. pokrenut je i doktorski Studij sakralne umjetnosti.

Akademija trenutno broji 96 studenata na tri odjela: slikarstvu, kiparstvu i grafici.

Studenti na prvoj godini slušaju sve, a već na drugoj godini biraju svoj smjer uz preporuku profesora. No, odluka je na njima. Imaju dekanat, referadu, profesorske ateljee, domara, videonadzor, ISS.

Nastava je podijeljena na primarnu i sekundarnu. To znači da studenti od 8 do 12 sati rade na svojim djelima. Ocjenu za praktični dio nastave dobiju na osnovi svog rada tijekom cijele godine.

„Profesori nas provjeravaju te daju upute, kao i literaturu za ispite“, kaže Anamarija Milas iz Tihaljine, studentica druge godine na smjeru grafika koji je najslobodniji za nju.

U 13:30 kreće drugi dio nastave, teorijski i praktični kolegiji. Dva muška modela starije dobi poziraju na kolegiju Mali akt koji se održava u dvije predavaonice. Kroki je brz i nedovršen crtež živog modela jer model promijeni pozu za novi kroki. Modeli nisu potpuno nagi.

„Nedostaje modela na Akademiji, no nadamo se da će se situacija uskoro promijeniti“, kaže predsjednik Studentskog zbora ALU Josip Ivešić koji smatra da Studentski zbor ne privlači pretjerano studente za kandidaturu, ali uvijek se pronađu pojedinci koji se zalažu i uspješno predstavljaju studentska prava.

Na tri kata su prostrani hodnici ispunjeni diplomskim radovima prethodne generacije koji se nakon skidanja spremaju u arhivu. Svaki kat ima nekoliko klasa odnosno učionica koje su najčešće podijeljene po godinama i odjelima. Na nižim katovima su studenti grafike koji smatraju da im nedostaje profesora na odjelu.

Ploča je osnovni materijal na kojem rade, a rade i s dušičnom kiselinom koja je vrlo opasna. Materijal je dosta skup, ali studenti se snalaze.

„Neke materijale dobijemo od profesora, no većinu nabavljamo sami“, kaže Dalia Grančić iz Imotskog, studentica treće godine na smjeru grafika.

Na višim katovima zgrade su studenti slikarstva. Na prvoj godini svi studenti budu modeli jedni drugima dok slikaju na štafelaju, slikarskom postolju.

„Volim provoditi vrijeme na Akademiji, inače mi dan nije ispunjen“, kaže Mario Cvitković iz Mostara, student prve godine koji se planira opredijeliti za slikarstvo.

Studenti na odjelu kiparstva imaju posebne klase koje su odvojene od zgrade Akademije. Te klase obiluju materijalima, drvo, kamen, glina. Neki materijali su stalno u upotrebi odnosno recikliraju se. Za posebne materijale studenti moraju sami izdvojiti novac.

„Volim raditi s kamenom, što nije čest slučaj na Akademiji. Najčešće radim s miljevinom, koja se vadi blizu Mostara, no nije baš kompaktna jer se forme ne mogu zagladiti i ne vidi se odsjaj“, kaže Slaven Kolar iz Žitomislića, student četvrte godine na smjeru kiparstvo.

Izvanredni profesor na odjelu slikarstva Branimir Bartulović kaže da Akademija likovnih umjetnosti u Širokom Brijegu surađuje i sa akademijama u Sarajevu, Trebinju, Zagrebu, Splitu, a izdvaja i suradnju sa akademijom u Francuskoj.

„Smatram da mala sredina djeluje smirujuće i poticajno na rad studenata koji nisu opterećeni izlascima i velikim gradom pa mogu raditi koliko žele.“

Na Akademiji se svi međusobno poznaju. Studenti dolaze iz raznih dijelova Hrvatske: Zagreb, Vinkovci, Split, Makarska, Imotski, ali i iz Bosne i Hercegovine: Žepče, Sarajevo, Busovača, Mostar, Grude, kao i Široki Brijeg.

Oni s područja Mostara najčešće putuju svaki dan, a ostali žive s cimerima u iznajmljenim stanovima. Život u Širokom Brijegu nije skup, kako kažu studenti.

Zgrada Akademije ključa se u 18 sati. Studenti nakon cjelodnevnog rada ostavljaju svoja djela u klasama i odlaze. Biti cijeli dan na Akademiji nije naporno, kažu studenti.

I tako kreativni nered, opuštena atmosfera, strast prema umjetnosti, radoholizam, kolegijalnost i otvorenost prema nepoznatom do novog akademskog dana ostaju zatočeni u zgradi na Brijegu, kulturnoj ustanovi koja će iznjedriti neke nove umjetnike.

(Treci.ba)

1 komentar

Odgovori na Nameless Face X

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.