Lijekovi u Federaciji skuplji i za 50 posto nego u RS-u

Lijekovi su postali naša svakodnevnica, a oni koji ih redovito konzumiraju zapravo su sve bolesniji i ovisniji o tim tabletama koje stvaraju odličan profit farmaceutskoj industriji, piše Večernji list.

Većina stanovništva izdvaja ogromne svote novca za pojedine lijekove, a ti isti proizvodi u drugim dijelovima grada ili regije koštaju manje.

Razlike u cijenama

Analize koje su rađene za pojedine lijekove pokazuju kako cijene lijekova značajno variraju između entiteta i Federacije. U RS-u su cijene niže, kao i za većinu stvari, a u FBiH su, kako stoji u izvješću Svjetske banke, mnogo više, čak i za 50 posto.

Analizirajući cijene lijekova u ljekarnama u Hrvatskoj, Srbiji i BiH, na splitskoj, beogradskoj i neumskoj adresi, lako je uočiti kako one značajno osciliraju u slučaju istog lijeka.

Do sada po niskim cijenama u regiji bila je poznata BiH, no nova meta kupaca iz regije mogle bi postati ljekarne u Srbiji u kojoj je oko 250 lijekova s A-liste dostupno po od 10 do 60 posto nižim cijenama od dotadašnjih. Među njima su uglavnom oni koji se masovno koriste poput antibiotika, lijekova za krvni tlak i bolesti srca, antidepresiva…

Srbija ima najjeftinije lijekove kada uzmemo u obzir prosječne cijene u svim zemljama bivše Jugoslavije, a zarade su najniže. Hrvatska i Slovenija su po tom pitanju neusporedivo skuplje.

Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH je još 2012. godine Vijeću ministara uputila inicijativu za izmjene i dopune važećeg Pravilnika zbog nemogućnosti provedbe i cijena lijekova, a ovaj zahtjev do danas nije uzet u razmatranje zbog čega najviše ispaštaju bh. građani.

Najviši PDV u regiji

PDV u Bosni i Hercegovini iznosi 17% i primjenjuje se na sve bez popusta pa čak i na lijekove koji bi trebali biti omogućeni svim građanima uz određene pogodnosti. Stanje preko granice je drukčije, PDV u Crnoj Gori iznosi 7%, u Srbiji 8%, u Sloveniji 8,5%, a u Hrvatskoj je nulta stopa PDV-a na lijekove.

Jedinstvenu stopu PDV-a imaju Bosna i Hercegovina i Danska, čime građani ovih dviju država nemaju mogućnost kupnje kruha i lijekova po nižoj cijeni. Danci se ne bune zbog toga što uživaju u društvu s visokim ekonomskim standardom za razliku od BiH gdje vlada borba za preživljavanje.

U našoj je zemlji bilo prijedloga i inicijativa da se uvede niža stopa PDV-a na osnovne životne namirnice, međutim, svaki put je to zaustavljeno jer za to nema političke volje.

Svjetska banka je u 2012. godini uradila izvješće vezano uz reforme u zdravstvu.

U Federaciji BiH udio trošenja novca na lijekove je veći (32,8%) nego u RS-u (27,1 %) i dvostruko je veća potrošnja iz vlastitog džepa za bolničku zaštitu.