Kutle, Musa i Vukoja složni: Birati drugima predstavnika je nemoralno i protuustavno

Politički magazin “Argumenti” Naše TV u posljednjem tjednu pred izbore bavio se retorikom kandidata. Prije svega što BiH očekuje ako se opet ponovi izbor Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva, idemo li putem demokratske izborne utakmice ili retorikom sve oštrije i udaljenije jedni od drugih.

O tome su govorili sociolog Ivan Vukoja, profesor Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru Ilija Musa te politolog Goran Kutle, prenosi Hrvatski Medijski Servis.

Vukoja za ove izbore odbacuje epitete “povijesni, sudbonosni” i sl., ali se slaže da su važni u smislu dugogodišnjeg procesa promjene karaktera ove države gdje se pokušava promijeniti njezina bit, a to je konstitutivnost tri naroda. Od 2000. godine i Barryevih amandmana taj pojam se pokušava modificirati i relativizirati, dodaje.

Vukoja ističe kako je u ovom trenutku jedini način da Hrvati umanje šansu da budu majorizirani u izboru hrvatskog člana Predsjedništva masovni izlazak na birališta.

Kao odgovor na tu vrstu rastakanja Daytonskog karaktera BiH, Ilija Musa je istaknuo kako stranke s hrvatskim predznakom se inače obraćaju putem hrvatskih medija te da za njih nema puno smisla obraćati se bošnjačkom korpusu putem nekih drugih sredstava. Kada bi krenuli plasirati informacije u medije bez impresuma, bez potpisa na člancima itd. to bi samo još više potaknulo Bošnjake da glasuju za Komšića.

Kao ključnu stvar Musa ističe ispravno shvaćanje dosadašnjih odluka Ustavnog suda BiH po pitanju popunjavanja Doma naroda i izbora u Predsjedništvo.

Kutle smatra kako Komšić ne može niti blizu dobiti količinu glasova kakvu je dobio 2010., jer je tada imao znatno jaču infrastrukturu SDP-a iza sebe, ali i potporu nekih drugih stranaka tzv. ljevice.

Vrlo jednostavnom logikom, da su kandidati za Predsjedništvo predstavnici svih građana onda bismo i imali jednog predsjednika, ne trojicu ili da su oni predstavnici entiteta onda bismo imali dvojicu. Stoga je jedini ispravan odgovor na pitanje zašto BiH ima tri predsjednika taj što ima tri konstitutivna naroda, pojašnjava Vukoja.

Dodao je da je prvi logičan korak toliko puta najavljivana promjena Izbornog zakona i njegovo usklađivanje s Ustavom BiH. Želi što veći izlazak birača pripadnika sva tri naroda uz želju da ne upadnu u zamku nemoralnog biranja tuđih predstavnika.

Nova apelacija Ustavnom sudu ne bi donijela ništa posebno novo, jer prethodna odluka po “pitanju Ljubić” može gledati u duhu izbora za Predsjedništvo, kaže Musa i dodaje da ova situacija gdje međunarodna zajednica pere ruke od promjene Izbornog zakona i implementacije, a čak su tolike rezolucije EU govorile o federalizaciji i sličnim smjerovima uređenje države.

O korištenju nekih presuda Europskog suda za ljudska prava (Sejdić i Finci) u svrhu poništavanja konstitutivnosti Vukoja tvrdi da taj sud nema nadležnosti određivati unutardržavno rješavanje tog pitanja koje je moguće jednostavno implementirati unutar našeg postojećeg Daytonskog uređenja.

Zagovaranje primjene građanskog koncepta sigurno ne vodi u stabilnost ili europsku budućnost već urušavanje države, slažu se gosti.

O izbornoj retorici Kutle se dotaknuo određenih medija tj. sve veći broj njih kojima je postalo normalno sotonizirati sve političke predstavnike Hrvata, ali to se također odnosi i na predstavnike političkih stranaka koje zovemo sarajevskim gdje nitko ne želi izići protiv takve vrste govora jer očekuje da bi ga ti isti mediji odmah proglasili izdajnikom države i Bošnjaka.

Također ne zanima ih u istoj mjeri govori koji dolaze od nekih srpskih predstavnika kao što je predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS) Vukota Govedarica koji je nazvao “ustaškom unukom” protukandidatkinju za predsjednika Republike Srpske Željku Cvijanović i izjavio kako želi sličiti Radovanu Karadžiću.

Upitan kako prevladati jaz u hrvatsko-bošnjačkim odnosima, a na bošnjačkoj političkoj i akademskoj sceni ne postoji nitko tko se ne zalaže za građansku BiH i majorizaciju Hrvata, Vukoja kaže kako postoje oni koji se protive preglasavanju Hrvata.

Evo spomenut ću samo reisa Kavazovića koji je izjavio kako jedan narod ne treba drugome birati predstavnike, rekao je Vukoja.

Vukoja razumije kritike prijedloga HNS-a BiH koji nije bio do kraja definiran, ali je išao na manje izmjene u nadi da će omogućiti provedbu izbora i implementaciju rezultata, no ni oko toga nije bilo dogovora.

Emisiju Argumenti pogledajte u cijelosti u video prilogu.

(www.jabuka.tv)