Kutle: Bit će rasta kamata

Hoće li doći do rasta kamatnih stopa u BoiH – pitanje je koje se postavilo nakon što je predsjednica Europske centralne banke (ECB) Christine Lagarde u svojem blogu najavila određene promjene u kontekstu monetarne politike.

Lagarde je naime podsjetila kako je ova banka od prosinca prošle godine krenula ka normalizaciji monetarne politike, pri čemu je navedeni proces krenuo uz najavu da će se u prvom kvartalu ove godine okončati kupovinu imovine u okviru Programa hitne pandemijske nabave (PEPP), piše Večernji list. Lagarde je pritom objasnila kako je proces nastavljen najavom očekivanog datuma završetka neto kupovine.

Kako su se inflacijski izgledi razvijali, tako smo prilagodili svoju komunikaciju o vjerojatnom vremenu podizanja kamatne stope, u skladu s našim smjernicama za budućnost, pojasnila je Lagarde.

Kao rezultat toga, investitori su istaknuli svoja očekivanja o namjerama politika ECB-a, a pritom se ovo odrazilo na reviziju kretanja kamatnih stopa i pomaku naviše u realnim stopama tijekom duljeg razdoblja. Kamate bi se trebale povećati u srpnju, a rezultat takve monetarne politike trebao bi biti stabilizacija tržišta do rujna ove godine.

U kojoj se mjeri odluke Europske centralne banke odražavaju na monetarno tržište u Bosni i Hercegovini – pitanje je na koje su nedavno dali svoje pojašnjenje iz Centralne banke BiH te su u izjavi za Fenu potvrdili kako će rast kamatnih stopa na domaćem tržištu u određenoj mjeri odrediti odluke Europske centralne banke (ECB).

Istodobno, direktor Udruge banaka BiH Berislav Kutle za Večernji list kaže kako je predsjednica ECB-a Lagarde najavila povećanje kamatnih stopa, navodeći tri razloga povećanja inflacije. Sva tri su, kaže, točna, ali prvi uzrok povećanja inflacije – stagflacija je kontinuirano tiskanje novca bez pokrića ECB-a od 2008.

Ta ogromna količina novca bez realne vrijednosti morala je podići cijene svih roba – izazvati inflaciju. Rat u Ukrajini, koji je kreirao nestašicu osnovnih sirovina – energenata, a onda posljedično i povećanje cijena jasan je novi uzrok inflacije. Treći realan uzrok je povećanje potražnje – potrošnje na svim razinama (nakon COVID-a) koji jasno utječu na enormno povećanje cijena, naveo je Kutle.

U kontekstu mjera, kaže i kako je jedna od osnovnih mjera za borbu protiv inflacije povećanje kamatnih stopa – rast vrijednosti novca, ali ona ima malo utjecaja ako se i dalje tiska novac bez pokrića. Ovu inflaciju proizvelo je nekoliko uzajamno posljedičnih događanja i neće je, dodaje, biti lako, odnosno bezbolno vratiti u normalu.

Kaže i kako uz najopsežnije mjere to nije moguće učiniti u kratkom roku bez dugoročnih strategijskih mjera i strukturnih promjena.

BiH je, jasno, dio te priče i nije izolirani otok. Realno je očekivati postupno povećanje kamatnih stopa i na aktivu kao i na pasivu. To povećanje ne može biti naglo niti se očekuju veliki skokovi u ovoj i idućoj godini, poručio je Kutle.

Pritom je pojasnio i kako bi, gledajući ekonomske parametre, kamata na depozite trebala biti gotovo 10 %, a na kredite nešto viša kako bi anulirala inflaciju.

Na radost onih koji imaju kredite, to se neće dogoditi, a na žalost vlasnika depozita, istaknuo je Kutle.

U kontekstu procjene situacije zaključuje kako će tu prevladati političke odluke ECB-a jer bi te kamate uništile europsko gospodarstvo – ovako će se one postupno kroz dugi rok povećavati i tako smirivati inflaciju.

(www.jabuka.tv)