Krah europskih sveučilišta?

Europska sveučilišta kao da su se “uspavala”, ali zato ona s jednoga drugoga kontinenta napreduju munjevitom brzinom!

Azijski kontinent ove godine na listi 100 najprestižnijih sveučilišta, a koju objavljuje Times Higher Education, ima 18 predstavnika umjesto dosadašnjih deset. Najuspješnije sveučilište, ono u Tokiju, zauzelo je 12. mjesto, dok su se kinesko Sveučilište Tsinghua i Sveučilište u Pekingu pomaknuli za osam, odnosno 12 mjesta, te tako zauzeli 18. i 21. poziciju.

Južna Koreja i Hong Kong također su “dali” svoje predstavnike na ovoj ljestvici: Nacionalno sveučilište Seoul i Sveučilište u Hong Kongu smjestili su se na zajedničko 45. mjesto, što je značajan skok u odnosu na prošlu godinu, kada su zauzimali 51. i 60. mjesto.

U usporedbi, nekoliko europskih sveučilišta izgubilo je svoje pozicije. Velika Britanija i dalje ostaje druga najzastupljenija zemlja na listi sa svojih deset fakulteta, iako su dva britanska sveučilišta (Sveučilište u Bristolu i Durhamu) ispala iz top 100. Sedam od preostalih deset palo je na niža mjesta.

Šest njemačkih predstavnika i četiri nizozemska također su se spustila niže, dok su Danska i Finska izgubile svoje “konje za trku”. Više nemaju institucija koje se nalaze među prvih 100, iako su prošle godine imale svaka po jedno sveučilište na ovoj prestižnoj listi.

U dovoljnom broju slučajeva, europska sveučilišta dobila su jednako ili više bodova nego prošle godine, ali činjenica je da ne napreduju munjevitom brzinom poput azijskih.

Paul Blackmore, profesor visokoga obrazovanja na londonskom Institutu javnih uprava u sklopu King’s koledža kaže da su snažniji rezultati Azije kombinacija “neospornoga rasta sustava visokoga obrazovanja” i “sve većega prepoznavanja ovih fakulteta među stručnjacima koji ocjenjuju institucije”.

“Predugo imamo previše anglo-saksonski pogled na visoko obrazovanje, a to nije dugoročno održivo”, dodao je, prenosi MojFaks.com.

Joshua Mok Ka-Ho sa hongkonškoga Sveučilišta Lingnan kaže da su ovi rezultati odraz sve snažnijega ulaganja u visoko obrazovanje te fokusiranja institucija na financiranja istraživačkih potencijala i objavljivanja članaka u međunarodnim časopisima.

Lista najprestižnijih fakulteta formira se prema anketi koju Times Higher Education provodi među 10 tisuća znanstvenika diljem svijeta. Svaki znanstvenik morao je nabrojati 15 sveučilišta koja su, prema njihovom mišljenju, najbolja što se tiče istraživačkoga rada, ali i poučavanja, s tim da glasovi za istraživanje nose dvostruko više bodova od onih za poučavanje.

(www.jabuka.tv)