KOŽUL: Javne rasprave ključ za podizanje svijesti o pravnoj nesigurnosti građana

U sklopu programa „Mladi za pravdu“, aktivisti Inicijative mladih za ljudska prava u BiH organizirali su seriju intervjua s predstavnicima vlasti, omladinskih inicijativa i političkih stranaka, nastojeći proširiti dijalog na temu reforme pravosuđa. Ovaj program dio je aktivnosti Mreže pravde u Bosni i Hercegovini. Donosimo intervju s Vedranom Kožulom, predsjednikom Mladeži Hrvatske demokratske zajednice BiH.

Razgovarao: Saša Kulukčija | Jabuka.tv

YIHR BH: Koliko su danas mladi u HDZ BiH uključeni u procese donošenja odluka na višim razinama u stranci?

Kožul: Mladi su u znatnoj mjeri uključeni u donošenje odluka na višim razinama Hrvatske demokratske zajednice BiH. Predsjednici svih općinskih, županijskih i regionalnih odbora naše organizacije članovi su Središnjeg odbora HDZ-a BiH. Mladež ima svoja tri predstavnika i u Predsjedništvu HDZ-a BiH, kao i u svim odborima na lokalnoj razini. Stoga mogu reći kako Mladež sudjeluje kod donošenja svih odluka u HDZ-u BiH.

YIHR BH: Trenutačno je jedno od gorućih pitanja u Bosni i Hercegovini problematika reformskih procesa u pravosuđu? Najavljene izmjene strukture Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća, te načina izbora glavnih tužitelja. Koliko je pravosuđe neovisno danas?

Kožul: Temeljna odrednica moderne demokratske države je podjela vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu. Neovisno pravosuđe preduvjet je funkcioniranja pravne države. Nezahvalno je reći koliko je pravosuđe u BiH danas neovisno. Uplitanja politike u rad pojedinih sudova vjerojatno ima, ali sam mišljenja da se velika većina postupaka vodi neovisno od bilo kakvih pritiska.

YIHR BH: Neujednačenost propisa u entitetima Federacija BiH i Republika Srpska, dovodi do određenog stupnja pravne nesigurnosti. Što je potrebno uraditi kako bi Narodna skupština RS i Parlament Federacije BiH  počeli bolje surađivati u cilju rješavanja ovoga pitanja?

Kožul: Pravna nesigurnost nažalost nije nepoznat pojam u oba bh. entiteta. Mjesta za bolju suradnju između Narodne skupštine RS-a i Parlamenta Federacije BiH svakako ima. Kako bi se stanje promijenilo, prije svega trebalo bi se razmisliti primjerice o organiziranju javnih rasprava i okruglih stolova na ovu temu. Zaključci s takvih događaja mogli bi potaknuti i zastupnike na veći angažman po ovom pitanju.

YIHR BH: Činjenica je kako su Hrvati-povratnici u RS nedovoljno zastupljeni u organima pravosuđa. Susretali ste sa članovima HDZ BiH, koji sudjeluju u vlasti u RS-u. Kakvo je njihovo mišljenje, te ima li prostora za veću zaštitu manjinskih povratničkih zajednica od diskriminacije?

Kožul: Predstavnici HDZ-a BiH s područja Republike Srpske kontinuirano pozivaju i rade na povratku svih Hrvata izbjeglih iz ovoga entiteta. Naravno, da bi se netko vratio nije mu dovoljno obnoviti kuću, već je potrebno osigurati i uvjete za normalan i dostojanstven život. Pod uvjetima za normalan život svakako se podrazumijeva i izostanak diskriminacije. Ne mogu reći da je diskriminacija iskorijenjena, kako u Federaciji, tako i u RS-u, ali iz godine u godinu je u stalnom opadanju. Treba naglasiti da povratak Hrvata u RS ne treba posebno izdvajati od povratka Hrvata u općine u Federaciji odakle su Hrvati protjerani, jer su problemi isti, u nekim mjestima i gori.

YIHR BH: Možete li nam nešto više reći o političkoj platformi HDZ BiH u domenu reforme pravosuđa. Gdje HDZ BiH vidi danas ulogu Suda i Tužiteljstva na državnoj razini?

Kožul:  HDZ BiH se zauzima za punu i cjelovitu provedbu diobe zakonodavne, izvršene i sudbene vlasti. Zauzimamo se također za funkcioniranje svake od njih na temelju Ustava i zakona zasebno i koordinirano djelujući u državnom sustavu u interesu naroda i građana.

YIHR BH: Kakva su vaša iskustva u suradnji sa organizacijama civilnog društva u procesu zagovaranja promjena? Koliko se danas cijeni civilno društvo u tom smislu, te doprinosi li ono konstruktivno u suradnji sa političkim strankama?

Kožul: Civilne organizacije svakako bi trebale biti važan dio društva jedne zemlje. Pitanje je, s druge strane, što je to civilno društvo danas u BiH? Postoji li ono uopće? Zasigurno postoji par civilnih udruga i organizacija koje se godinama bore za promjene, no s obzirom da su takve u manjini  onda s razlogom ne možemo govoriti o civilnom društvu. Tu je također i niz organizacije civilnog društva koje su samo instrumenti za manipulaciju, preko kojih određeni politički krugovi stvaraju sliku drugačiju od prave stvarnosti, te se na kraju ta iskrivljena slika predstavlja stranim institucijama u našoj zemlji. Civilno društvo u pravom smislu onoga što bi trebalo biti u BiH je tek u procesu izgradnje. Recimo da se civilno društvo tek rađa, a hoće li uspjeti izrasti u nešto ozbiljnije ostaje nam tek za vidjeti. Svakako da bi jačanje civilnog društva trebalo biti u interesu naroda u BiH.

(www.jabuka.tv | Razgovarao: Saša Kulukčija)

2 komentara

Odgovori na (.)(.) X

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.