Koze vole nasmiješena lica

Domaće koze u stanju su razlikovati različite izraze ljudskog lica i više vole nasmiješena lica od onih koja odražavaju gnjev, pokazala je studija čiji su rezultati objavljeni u časopisu Royal Society Open Science.

Otprije smo znali da koze reagiraju na govor ljudskog tijela, no dosad nam nije bilo poznato na koji način reagiraju na određene izraze lica poput gnjeva ili sreće, rekao je za AFP jedan od autora studije, biolog Christian Nawroth.

Prvi smo put pokušali objasniti da koze nisu samo u stanju razlikovati ekspresije lica, već i da više vole ona nasmiješena, kazao je Nawroth s londonskog sveučilišta Queen Mary te dodao da koze nisu jedini sisavci koji prepoznaju i reagiraju na ljudske emocije.

Psi, koji su pripitomljeni još u prapovijesno doba, vrlo dobro razlikuju razne izraze lica, a pritom i emocije svojih vlasnika. Nedavno su znanstvenici ustanovili da i konji uspijevaju dešifrirati ljudske facijalne ekspresije i zapamtiti ih.

Koze i konji su pripitomljeni zbog suradnje s ljudima u raznim područjima njihova života, poput lova, zaštite, selidbi…. Percepcija izraza ljudskih lica vjerojatno je posljedica prilagodbe dviju vrsta na interakciju i suradnju, otkrila je studija.

Koze, za razliku od konja i pasa, nisu pripitomljavane zbog sposobnosti da prepoznaju i reagiraju na ljudsko raspoloženje, već da bi čovjeku priskrbile hranu poput mlijeka i mesa te zbog kože od koje su izrađivani odjevni predmeti.

Tim znanstvenika proučavao je reakciju 20 koza u trenutku kada su im pokazali fotografije iste osobe s različitim ekspresijama lica, ljutitim i zadovoljnim. Životinje su se radije približavale fotografiji s nasmiješenim licem te su fotografiju dodirnule njuškom.

U nasmiješena lica koze su gledale 1,4 sekunde, a u ljutita i gnjevna samo 0,9 sekunda, kazao je Nawroth. To znači da su ove životinje provele 50 posto više vremena u interakciji s nasmiješenim ljudskim licima.

Naša studija upućuje na to da stočarske vrste životinja posjeduju vrlo sofisticiran um kada je riječ o razumijevanju osoba i okoline u kojoj žive te da im uspijevaju prilagoditi svoje ponašanje, ovisno o izrazu lica.

Studija bi mogla utjecati na način na koji se ponašamo prema životinjama s farmi, ali i ostalim vrstama životinja, jer je njihova sposobnost registriranja ljudskih emocija, čini se puno veća nego što smo dosad mislili, zaključio je voditelj studije Alan McElligott.

(Hina)