Korona-kriza u BiH: Sve više ljudi traži pomoć

Pandemija koronavirusa pokrenula je najveću globalnu recesiju. Svjetska banka procjenjuje da bi se zapadni Balkan mogao naći na rubu siromaštva te da bi korona-kriza gurnula najmanje 400.000 ljudi u siromaštvo.

Koliko je Bosna i Hercegovina izgubila i kako njezini građani žive novo normalno koje je donijela pandemija?

Pojava pandemije Bosni i Hercegovini donijela je nezaposlenost i zatvaranje radnih mjesta, smanjila prihode, izvoz, ugrozila investicije. Borba protiv koronavirusa odvija se na dvije strane – borba koju vode liječnici i znanstvenici, ali i ona koju vode ekonomisti, dok pokušavaju naći adekvatan odgovor za urušavanje ekonomskog sektora.

Bosna i Hercegovina je na određeni način već na granici siromaštva. Problem ove zemlje je što se nalazimo u toj političkoj situaciji u kojoj se nalazimo. Ne postoji nijedan konsenzus o tome kako provesti određene reforme, posebno kad su plaće realnog sektora u pitanju, mora se naći način da se poslodavci rasterete poreza koje plaćaju kao doprinose na plaće, kazao je za državnu televiziju BiH Aziz Šunje, profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu.

Udruga Pomozi.ba u proteklom razdoblju bilježi znatno veći broj apela za pomoć u odnosu na prethodne godine.

Uglavnom su to bili ljudi koji su svakako bili u nekim teškim životnim situacijama, dakle socijalno ugrožene obitelji koje su dodatno ostale bez posla ili slučajevi gdje su kompletne obitelji ostale bez posla, izjavila je Maja Arslanagić iz spomenute udruge.

Podijeljeno je 23.000 prehrambenih paketa širom Bosne i Hercegovine. Stanovnicima Cerske, gdje većina živi od poljoprivrede i stočarstva, a pandemija im je otežala pristup sjemenima, zaštitnim materijalima, potrebnim strojevima, ova Udruga donirala je kombajn koji će moći koristiti 20 obitelji.

Posebno smo fokus stavili i na Bihać u proteklom razdoblju jer smo tamo otvorili za vrijeme pandemije koronavirusa restoran dobre volje kako bismo pružili svim ljudima u Krajini, koji ne mogu sebi priuštiti obrok, koji su dodatno pogođeni za vrijeme pandemije, da dođu u restoran i besplatno jedu, objasnila je Arslanagić.

Zbog nesrazmjera između primanja i troškova života sve više je i onih koji su primorani hraniti se u javnim kuhinjama.

U Mostaru je došlo do povećanja korisnika za oko 50 osoba, tako da ih je sada ukupno 398. Uglavnom je riječ o romskoj populaciji i osobama koje su ostale bez posla, dakle konobari, turistički radnici i sl. Kada govorimo o Županiji Sarajevo, tijekom proglašenja nesreće u FBiH nije bilo povećanja korisnika kuhinje, trenutno je 1.072 korisnika kuhinje, izjavila je za BHRT Indira Kriještorac iz Crvenog križa Federacije BiH.

Dok pandemija globalno nanosi štetu ekonomiji, građani biraju između dvije osnovne životne potrebe – hrane i zdravlja, da bi preživjeli novu, suroviju normalnost.

(www.jabuka.tv)