Svi smo mi u kuhinji katkad koristili aluminijsku foliju za pečenje ribe ili povrća jer je praktična, ubrzava kuhanje, čuva sokove, čak je i posuđe nakon toga lakše oprati.
No, aluminijska folija nosi neke zdravstvene rizike i bolje da znate što s njom radite!
Unosimo previše aluminija
Aluminijska folija se pojavila prije više od stotinu godina u Sjedinjenim državama. U početku korištena je kao omot za čokoladice, bombone i žvakaće gume. Kasnije se proševrcala u kuhinju za pečenje ribe, povrća, čak i voća, a upotrebljava se puno i na roštiljima. Danas koristimo doslovno tone aluminijske folije u svijetu i stručnjake je to počelo ozbiljno zabrinjavati.
Zašto? Jer prilikom kuhanja nešto tog aluminija može prijeći i na hranu i dugoročno uzrokovati zdravstvene probleme. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji naše tijelo se može samo očistiti od manje količine aluminija. Smatra se neškodljivim unijeti dnevno 40 miligrama aluminija po kilogramu naše težine. Nažalost, mnogi unesu puno više.
Znanstvenici su istraživali potencijalnu opasnost prevelike izloženosti aluminiju i otkrili neke stvari koje doista uznemiruju. Visoku koncentraciju aluminija pronašli su u moždanom tkivu osoba oboljelih od Alzheimerove bolesti. Isto tako, otkrili su i da veći unos aluminija može biti povezan sa smanjenim rastom ljudskih stanica. To može biti potencijalno veoma opasno za ljude s bolesnim bubrezima ili bolestima kostiju.
Koliko zapravo aluminija iscuri u hranu kad koristimo foliju? To jako ovisi o kiselosti hrane koju kuhamo ili pečemo u foliji. Recimo, rajčica i riba imaju visoku kiselost. Ovisi i o temperaturi. Aluminijska folija upotrijebljena za kuhanje ili pečenje unosi taj metal u organizam. Što je temperatura viša, to više aluminija iscuri u hranu. To jako ovisi i o pH faktoru koji je povezan sa soli i začinima koje dodajemo u hranu, piše miss7.hr.
Koliko će doista aluminij naškoditi našem tijelu ovisi o puno faktora. Tu je prvenstveno naše cjelokupno zdravstveno stanje i koliko naše tijelo može tolerirati akumuliranog aluminija. No, jedno je sigurno. Aluminijsku foliju prilikom kuhanja treba izbjegavati li barem koristiti rjeđe. Kad pečemo povrće na roštilju, možemo koristiti ražnjiće od nehrđajućeg čelika ili iste takve posude za pečenje. Povrće u pećnici možemo peći u vatrostalnoj zdjeli. Neki čak preporučuju da za pečenje cijelog krumpira i sličnog povrća umjesto aluminijske folije upotrijebimo, zamisli, koru od banane.
(www.jabuka.tv)
Ali aluminij ne skodi nasoj dijeci, kojeg redovno primaju i odmah pri rodjenju i poslje, podosta vakcina, koje sadrze aluminij hidroksid… No to nema veze s ovom temom
Količina aluminijevih soli u vakcinama iznosi oko 2 mg, a samog aluminijuma oko 1 mg, a to nisu ni približne potencijalno toksične količine – dnevna doza tolerancije je 40 mg
Ali sva sreca, aluminij ne skodi nasoj dijeci, nasim bebama… redovno primaju vakcine koje, medju ostalim otrov ima, sadrzavaju i aluminij hidroksid… Kao, da vakcina “bolje reagira”… i to odmah po rodjenju dvi tri, i poslje naravno, jerbo, dijete danas bez njih ne moze prezivjeti… To svak zna, opasne bolesti, jel tako… Svak je cuo za njih, ali dosad ih niko nije vidio, kao poznatu domacu zivotinju – naseg dzudzana… No kakve to veze ima s ovim artiklom o stetnosti aluminijske folije…
Da, da… Sva sreca, aluminij nije neurotoksican i ne skodi nimalo😊
Nebuloze, to sta vi pisete, ja virujem da bi nam doktori rekli da je to stetno za nasu dicu jer oni najbolje znadu
od aluminija muškarcima rastu sise
……………i čuna.
Tolike godine je koristimo….folija se proizvodi….i nitko nikada nije govorio o foliji kao što je u ovom naslovu teksta…koliko se svaki dan trujemo svim i svačim…folija je najmanji problem…