Korisni efekti: Budućnost će radno vrijeme smanjiti na 21 radni sat tjedno

Skraćivanje radnoga vremena, u eri sve većega uključivanja kompjutera i robotizacije, postaje realno, a istraživanja pokazuju da manje radnih sati ne znači nužno i manju kvalitetu obavljenoga posla.

Još u prvoj polovici prošloga stoljeća, britanski ekonomist John Maynard Keynes procijenio je da će radno vrijeme, s porastom standarda u bogatim zemljama, pasti s 60 i više na samo 15 radnih sati tjedno, piše Srna.

Stručnjaci ukazuju da skraćivanje radnoga vremena ne smanjuje nužno produktivnost.

Usprkos skraćenju radnoga tjedna sa 60 na 40 sati, čovječanstvo je danas produktivnije nego što je bilo ikada u povijesti.

Ideju o skraćivanju radnoga vremena podržavaju i neke ugledne svjetske ekonomske organizacije poput “New economics foundation “.

Ona se od 2010. godine zalaže za postupan prelazak na 21-satni radni tjedan, a u prilog ideji dala je više argumenata – povećanje socijalne jednakosti, povećanje produktivnost, manje bolovanja i manje stresa.

Napravljeno je više studija u vezi sa skraćivanjem radnoga vremena. Neke studije provedene u Švedskoj pokazale su da manji broj radnih sati u tjednu ne dovodi nužno i do smanjenja stresa niti smanjuje broj bolovanja. Ali, neke duže, opsežnije studije dale su pozitivne rezultate.

Studija provedena prije 10 godina na uzorku od 580 ljudi /više žena nego muškaraca/, u trajanju od 18 mjeseci, potvrdila je korisne efekte skraćenja radnoga vremena.

Ispitanici su bili podijeljeni u dvije grupe – jednu koja je radila punih osam sati i drugu koja je radila šest.

Skraćenje radnoga vremena za 25 posto, uz istu plaću, povoljno je djelovalo na spavanje i odmornost radnika, te na nivoe stresa – i to ne samo u vrijeme radnih dana već i tijekom slobodnih.

(www.jabuka.tv)