Koje su prednosti, a koje mane digitalnog plaćanja?

Moderno vrijeme naučilo nas je prigrliti tehnologiju pa je mnogima od nas postalo nezamislivo živjeti bez mobitela, laptopa, tableta, računala.

Postepeno se sve oko nas digitaliziralo, pa tako digitalizacija nije zaobišla ni banke. Upravo su digitalne banke i digitalno plaćanje postali sve popularniji među korisnicima diljem svijeta, a jedna od aplikacija za takvo plaćanje nastala je upravo u Hrvatskoj. Koje su prednosti, a koje mane ovakvih digitalnih usluga, provjerila je naša Nataša Vidaković.

U svega nekoliko klikova uz pomoć AirCash aplikacije – novac doslovno leti na drugi račun. Ne treba vam gotovina jer sav novac digitalno je pohranjen u aplikaciji, odnosno u ovom digitalnom novčaniku.

Osnivač i direktor AirCash-a Hrvoje Ćosić objašnjava: Korisnici mogu uplatiti svojom bankovnom karticom, mogu uplatiti sa svog tekućeg računa, mogu uplatiti na kioscima, benzinskim postajama i mogu obavljati dvije glavne stvari: znači slati instant novac jedan drugome i plaćati razne usluge iz domene transporta, telekom bonova, plaćanje računa i slično.

Ovu besplatnu aplikaciju u 6 godina preuzelo je više od pola milijuna korisnika, a može se zatražiti i kartica.

Na pitanje o tome gdje je zapravo zarada za tvrtku, Ćosić odgovara: Mislim da smo u regiji zapravo jedina financijska institucija, nebankovna, koja izdaje Mastercard kartice. Znači, ljudi mogu putem Mastercard kartice isto tako plaćati razne stvari i u običnim dućanima i na internetu, a mogu i podizati novce na bankomatima. Znači, mi naplaćujemo korisnicima minimalne naknade pri podizanju gotovine.

Iako ne nude mogućnost obročne otplate, digitalno bankarstvo sve je popularnije u svijetu zbog svoje praktičnosti u korištenju te brzih transakcija. Jedna od najpoznatijih digitalnih banaka u svijetu je svakako Revolut. Dostupni su u više od 30 zemalja diljem svijeta i broje više od 25 milijuna korisnika, od čega 270 tisuća hrvatskih. Ljetos im je Porezna uprava odobrila da hrvatskim korisnicima omoguće isplatu plaća putem njihovih računa – čije je održavanje, pogađate – besplatno.

Šef korporativnih komunikacija Revoluta Michael Bodansky ističe: Ono što korisnici trebaju učiniti je podijeliti IBAN sa svojim poslodavcem i nakon toga će sredstva biti direktno uplaćena u eurima na njihov Revolut račun. Uviđamo početak trenda da korisnici u Hrvatskoj primaju plaću na ovaj način. Riječ je trenutno o malom broju korisnika, ali naš broj korisnika u Hrvatskoj koji koriste Revolut vrlo brzo raste. S obzirom da se događa tranzicija u euro iz kune u Hrvatskoj, vjerujem da će tako i trend oko primanja plaća putem Revoluta porasti.

S obzirom da je Revolut digitalna banka, zanimalo nas je li moguće prema tome i podnijeti zahtjev za kredit. Bodansky odgovara: Da, nudimo kredite, ali ne još u Hrvatskoj. Svakako ćemo to uvesti za ostatak Europe uskoro. Zbog toga što smo banka, nudimo kredit u Europi pa tako nudimo potrošačke kredite u Irskoj, Poljskoj i Rumunjskoj. Svakako ćemo gledati uvesti takvu opciju i za Hrvatsku također.

Fintech, odnosno Financijske tehnologije omogućile su svojim korisnicima mnoštvo pogodnosti – brze transakcije i plaćanje bez naknada… sve do štednje i ulaganja u kriptovalutama, dionicama, pa čak i zlatu. Međutim, u posljednje vrijeme ovakve su digitalne usluge postale sve češća meta hakerskih napada.

Stoga stručnjaci savjetuju – uvijek duplo provjerite kome šaljete novac, ali i koje digitalne servise koristite za vođenje računa, posebice kada je riječ o digitalnim bankama.

FinTech koordinator u HNB-u Linardo Martinčević naglašava: To jeste glavni recimo vektor ili kanal ranjivosti za njih, drugog ni nema – ne može doći sa maskama u poslovnicu pa ih opljačkati jer ih nema tako da to je i jedini recimo vektor napada.

Pa se tako i Revolutu dogodio hakerski napad i hakeri su dobili pristup podacima desetaka tisuća korisnika. Šef komunikacija Revoluta Bodansky objasnio je kako je ova situacija utjecala na korisnike Revoluta.

Revolut i bankarstvo koje nudimo vrlo su sigurni. Imamo bankarsku licencu u Europi i koju nadzire Europska središnja banka. Napad na podatke kojemu smo bili izloženi prije nekoliko mjeseci utjecao je na malen broj naših korisnika i niti jedan bankovni podatak nije kompromitiran.

U Europskoj Uniji je trenutno desetak digitalnih banaka, a u Hrvatskoj ih je otvoriti – jednostavno.

Martinčević iz HNB-a kaže: Zapravo, zahtjevi su Vam potpuno jednaki kao da otvarate bilo koju drugu banku, s tim da ulaskom u naš SSM, odnosno ulaskom u naše europodručje od 1.1., a i Europska središnja banka je to nadležno tijelo koje izdaje odobrenja za rad za nove kreditne institucije, tako da to je regulativa sa stajališta regulative propisa i licenciranja jednako je kao i za bilo koju drugu banku.

Digitalno bankarstvo nije budućnost banaka – već je ono njihova sadašnjost. Ipak, stručnjaci smatraju da ono tradicionalno bankarstvo nikada neće u potpunosti nestati unatoč sveprisutnim digitalnim tehnologijama.

(www.jabuka.tv)