Kazne za vozače u BiH najblaže u regiji

Iako stručnjaci tvrde da bi kažnjavanje nesavjesnih vozača, zajedno s prevencijom, smanjilo crni bilans na bh. putevima, kazne za prometne prekršaje u BiH najniže su u regiji.

Da je nešto potrebno što prije učiniti, i te kako upozorava poražavajuća statistika, prema kojoj je na putevima u našoj državi od siječnja do rujna život izgubilo 230 osoba, a povrijeđeno je više od 7.200 vozača, suputnika, pješaka, biciklista i ostalih sudionika u prometu.

Dok prometnicama teku potoci krvi, u BiH je kazna za nevezivanje pojasa “teška” 30 maraka, a za isti prekršaj u Hrvatskoj biste platili 500 kuna (126 KM). Ukoliko vas slučajno put odvede u Srbiju, obavezno se vežite, jer osim što na kocku stavljate život, rizikujete da vam bude naplaćeno 5.000 dinara (oko 84 marke), dok u Crnoj Gori kazna za ovaj prekršaj iznosi 40 do 100 eura (78 do 195 maraka).

Naše zakonodavstvo relativno je tolerantno i za one koji voze pijani, jer je ovdje zaprijećena kazna od 30 maraka pa naviše, a vozači u Sloveniji koji su kombinirali alkohol i vožnju rizikuju da budu kažnjeni od 300 do čak 1.200 eura (585 do 2.340 maraka).

I drugi prekršaji, poput korištenja mobilnog telefona za volanom ili vožnje djece na prednjem sjedištu, također se “paprenije” naplaćuju u državama u regiji, nego u BiH.

Stručnjaci kažu da sigurno postoje vozači koji će reći da je logično što su nam kazne najblaže, s obzirom na nizak bh. standard, ali i ističu da nitko nema pravo da nekog drugog ubije na putu. Pritom vlasnicima vozila poručuju – nemojte griješiti i nitko vam neće zavirivati u novčanik.

“Da, kod nas su kazne za prekršaje u prometu najblaže u regiji, iako je sasvim sigurno da strah od kazne utiče na većinu vozača da poštuju prometne propise”, upozorava Milija Radović, direktor Agencije za sigurnost prometa RS.

Pritom naglašava da nije pravilno porediti visinu sankcija s lošim financijskim stanjem vozača.

“Taj argument ne stoji. Pa zemlje u regiji, poput Crne Gore i Srbije, sličnog su standarda, a tamo su kazne veće. Kada je BiH u pitanju, pri povećanju kazne treba biti selektivan.

To znači da ih za najveće vidove prekršaja, poput prekoračenja brzine i vožnje pod utjecajem alkohola, treba drastično povećati”, ocjenjuje Radović.

I Jasmin Komić, predsjednik Savjeta za sigurnost prometa RS, podržava represivnu politiku, ali takvu da je prati i odgovarajuće stvaranje uslova za efikasnije odvijanje prometa.

“Pod tim se podrazumijevaju bolji uvjetina putu. Imate, na primjer, prometne znakove koji isto ograničenje pokazuju i za vožnju zimi i ljeti. Također, posebno je važna i kultura uprometu, a ona dolazi zajedno s represivnim mjerama, odnosno novčanim kaznama, kaznenim bodovima, ponovnim polaganjem vozačkog ispita i slično”, pojašnjava Komić.

Inače, kazne za bh. vozače koji prekorače brzinu, ne vežu sigurnosni pojas i slično trebale bi biti više nego dvostruko povećane, što je uređeno izmjenama i dopunama Zakona o osnovama sigurnosti prometa na putevima u BiH.

Tim zakonskim rješenjem predviđene su i oštrije sankcije za one koji su za volanom iako su prethodno pili alkohol ili koristili drogu. I te kako je to opravdano, budući da podaci iz MUP-a RS pokazuju da je povećan broj nesreća i nezgoda koje su skrivili pijani vozači.

(Nezavisne.ba)