Obilježavanjem Cvjetnice ili Nedjelje Muke Gospodnje mnogobrojni katolici u Bosni i Hercegovini i širom svijeta ulaze u Veliki tjedan. Na Cvjetnicu se crkva spominje Isusovog trijumfalnog ulaska u Jeruzalem u dane prije Pashe. Veliki tjedan za katoličke vjernike je svakako tjedan ozbiljnosti i sabranosti, molitve i sjećanja tijeka Isusove borbe za otkupljenje svih grešnika.
U vremenu korizme vjernici na intenzivniji način promišljanju Isusovu Pregorku Muku moleći križne postaje u svojim domovima, crkvama i mjestima. Već tradicionalno, na subotu uoči Cvjetnice vjernici iz širokobriješke župe i okolice okupili su se na Putu Križa u Mokrom pokraj Širokog Brijega.
Mnogobrojno mnoštvo vjernika je molilo i razmatralo Isusovu Muku kroz 14 stajališta penjući se na Gradinu na kojoj su mještani Mokrog podignuli veliki križ u znak vjere i zahvalnosti Bogu. Križni put i svetu misu predmolio je fra Tomislav Jelić koji je u svojoj kratkoj homiliji stavio naglasak na značaj Isusove Muke za spas čovječanstva. (Ivan Kraljević)
U središnjem dijelu mise krščani kazuju:Tvoja smrt,Gospodine , naviještamo, tvoje uskrsnuće slavim, tvoj slavni dolazak iščekujemo.U tim je riječima sažeta istina o ISUSU KRISTU Spasitelju svijeta koji nas je svojim križem i uskrsnućem oslobodio. Oslobodio -čega?Oslobodio nas , jednom za svagda -moći grijeha , stoljetnog i tisućljetnog prokletstva na koje se nataložilo toliko slojeva nevjerstva, lažnih bogova i tradicije i povijesti nasilja koja je cvijetala u svijetu bez Boga i njegovih zakona , koje ljudi odbaciše zajdno s onim blagoslovom Edenskog vrta koje im Svevišnji namijeni.Vrijeme od Cvjetnice -uspomena Gospodnjeg ulaska u Jerusalim da dovrši svoje vazmeno otajstvo- do USKRSA, ČASA KOJIM JE iSUS – Blagoslovljeno Ime Njegovo uvijeke-svojim uskrsnućem i naš život uskrsnuo, nazivamo Velikim tjednom , a često se naziva i Sveti tjedan. Na blagdan Cvjetnice predvoditelj misnog slavlja moli:Danas se skupljamo da s čitavom Crkvom započnemo slavlje vazmenog otajstva , tj. muke i uskrsnuća Kristova. Ovim riječima predvoditelj označuje da je tjedan koji slijedi -Veliki tjedan- uistinu vrhunac crkvene godine. U ovom tjednu pripravnici za primanje svetih sakramenata dovršavaju svoju pripravu, a cijela krščanska zajednica posljednje dane Korizme živi u duhu dublje pokore. Veliki ponediljak, Veliki utorak i Velika srijeda- dani su u kojima vjernici zazivljuGospodina da bude blizu:Pohodi Gospodine, svoj narod, Bdij nad nama:Učvrsti nam vjeru. Priprava je to za sveto Trodnevlje:koje počinje misom večere Gospodnje u četvrtak na večer, a završava na Uskrsnu večer, Veliki četvrtak kojeg još i nazivamo Četvrtak večere Gospodnje kad Isus slavi Posljednju večeru ispunjavajuči i stari Vazam, i čas svog prijelaza k Ocu, i djelo ljubavi;zatim u oproštajnu večeruKrist ugrađuje dvije znakovite radnje – pranje nogu učenicima i euharistiju. OVIM činima Isus uči svoje vjernike da je spasenje ostvarivo samo ako se živi i umire iz ljubavi , kakvom je Krist ljubio i ljubi svoje učenike. Zapravo, slaviti Euharistiju znači prihvatiti obvezuNovog saveza :ljubav do kraja ;(Iv13,1).Temeljna značajka Velikog petka jest vazmeni post. Osim vazmenog posta Crkva tog dana slavi slavlje muke Gospodinove. Sluša se Božja riječ izrečena po proroku Izaiji o Sluzi patniku , zatim tekst o velikom svećeniku iz Poslanice Hebrejima , te na kraju izvještaj Muke. Molitve tog dana izriču vapaje da se spasenje izvedeno otkupiteljskom krvlju KRISTOVOM proširi do na kraj zemlje. Klanjanje Križu Kristovom, i obred pričesti zaključuju obrede Velikog petka.Može izgledat pomalo čudno da se na Veliki petak slavi slavlje muke Gospodinov. Kako je moguće slaviti sudbinu križa?Za Kristovog vjernika misterij križa obuzima srž smisla same povijesti, navlastito uloge čovjeka dobre volje u njoj. Otajstvo križa sažimlje predavanje svojoj životnoj zadaći sve do smrti za volju vjernosti Bogu i braći ljudima. Križ od sada znači uvjerenje da je život valjan unatočprividnom neuspjehu i promašaju. Prihvatiti križ znači prihvatiti život kao zadaću i vjernost ne samo u uspjehu nego takodjer trudu i muci življenja. Japanski teolog Kitamori upozorava da je današnji krščanin previše naviknut na činjenicu križa, pa i nema pitanja i čuđenja: Veoma smo žalosni što poruka o umiranju Sina Božjega na križu ne izazivlje više nikakvo čuđenje. Nije li to baš jako čudnovato?Nije li opet Bog začuđen našom ravnodušnošču, nevjerom – umijesto da smo mi začuđeni misterijom Uskrsa Sina Božjega!?Ništa nije za Crkvu i teologiju danas potrebnije nego opet zadobiti ovo čuđenje.Znamo, po Svetom Pavlu da je Židovima Isusova smrt sablazan, a Rimljanima ludost. Stoga je Veliki petak, godišnjica smrti Isusa iz Nazareta na križu, čas da bacimo pogled k drvetu križa.
Gledam Tvoje drvo :
jedino u Svemiru
koje je Rod rodilo suho!
Oškropljeno Poviješću
i nadamo obuklo se lišćem
u čijoj sjeni umrlo je
Carstvo
i zanosno prigelo koljeno
pred Tobom
i svojim mučilištem.
Samo dodir drveta i trnja
s tvoje Jaganjčeve
okrunjene glave
bio je dovoljna da Drvo
prolista,
da se u potresu zgruša
sve kamenje.
Suho drvo da pusti ,
korijenje
u ljudsko srce
i utrobu zemlje.Na tom drvu
smrt si o Smrt objesio!
Ja kažem: Drvo,
a mislim izbavljenje.
J. Bubalo -pjesnik
Godišnja proslava Kristove smrti i uskrsnuća dostiže svoj vrhunac u vazmenoj subotnjoj noći koja je za kršćane sveta noć. SVETI AUGUSTIN tu noć naziva – majkom sviju svetih bdijenja. Ovu noć kršćani provode slušajuči čitanje Božje riječi koja im doziva u pamet povijest spasenja od stvaranja do pa do Isusova uskrsnuća i njegova uzvišenja. Utoj noći krščani slave slavlje krsta kojim čovjek zajedno s Kristom umire da bi s njime i živio novim životom(Rim6,8), potvrde kojom se nadopunjuje krščanska inicijacija, te konačno euharistija kojom Kristovi učenici uzimaju udjela svetoj gozbi novoga saveza. Na samu svetkovinu Uskrsa Crkva kliče: Ovo je dan što ga učini Gospodin, radujmo se!Krist uskrsnu!Uistinu uskrsnu, radujmo se!TO je poruka svetkovine Uskrsa.
svaka cast!!!