Kataklizmička predviđanja: U 2015. doći će do globalnog kolapsa!

Nastavimo li prirodne resurse konzumirati na dosadašnji način, uskoro će doći do globalnog gospodarskog kolapsa. Štoviše, svijet je na putu koji vodi u katastrofu – upozorio je nedavno u Smitsonian Magazine australski fizičar Graham Turner.
Njegova katakalizmička najava poklapa se sa 40. godišnjicom objavljivanja glasovite knjige “The Limits to Growth” (Granice rasta). Riječ je o studiji iz 1972. godine koju je skupina znanstvenika s Massachusetts Institute of Technology (MIT) napravila za potrebe Rimskog kluba. Taj globalni think tank utemeljen je 1968. godine, a zaokupljen je različitim međunarodnim pitanjima na širokoj fronti, od politike do zaštite okoliša.
U studiji “The Limits to Growth” znanstvenici predvođeni Dennisom Meadowsom koristili su kompjutorske modele kako bi razmotrili nekoliko mogućih scenarija budućnosti čovječanstva, piše Jutarnji list.
Scenarij business-as-usual (uobičajeni posao) predviđao je te davne 1972. godine da će u svijetu, nastave li ljudi neograničeno konzumirati prirodne resurse, doći do globalnog gospodarskog kolapsa, što će dovesti do strmoglavog pada svjetske populacije oko 2030. godine. Studija “The Limits to Growth”, prevedena na 37 jezika i distribuirana u 12 milijuna primjeraka, izazvala je prije 40 godina kontroverzne reakcije te podijelila znanstvenike: dok su joj jedni aplaudirali, drugi su kritizirali metodologiju istraživanja.
Dr. Graham Turner, znanstvenik iz CSIRO Ecosysetem Sciences u Canberri, posljednjih je godina uspoređivao business-as-usual scenarij iz studije “The Limitis to Growth” sa stvarnim podacima prikupljenim u svijetu. Došao je do zaključka da se pesimistična predviđanja iz 40 godina stare studije u velikoj mjeri poklapaju s onim što se događa u svijetu.
– Uistinu, sve što u studiji ‘The Limits to Growth’ predviđa business-as-usual (BAU) scenarij jako se dobro poklapa s javno dostupnim globalnim podacima o populaciji, proizvodnji hrane, industrijskoj proizvodnji, zagađenju i potrošnji neobnovljivih resursa. Kada sam prvi put radio usporedbe, koristio sam podatke između 1970. i 2000. godine. No onda sam ponovio istraživanja uzevši globalne podatke između 1970. i 2010. godine. Pokazalo se da business-as-usual scenarij iz 1972. godine u najvećoj mjeri odgovara realnosti – kaže mi Graham Turner, koji je kao fizičar zakupljen problemima održivosti okoliša i gospodarstva. Ranije se bavio učincima klimatskih promjena na Australiju i zapošljavanjem u “zelenom gospodarstvu”, a sada se bavi problemima sigurnosti u opskrbi hranom.
Kako je u Smithsonian Magazine izrazio bojazan o mogućem “globalnom ekonomskom kolapsu” te padu svjetske populacije oko 2030. godine, pitala sam Turnera zašto se ta godina smatra prekretnicom za čovječanstvo.
– BAU scenarij u ‘The Limits to Growth’ rezultira kolapsom globalne ekonomije u skoroj budućnosti. Zapravo, prema tom modelu kolaps globalnog sustava počinje oko 2015. godine sa strmoglavim padom industrijske proizvodnje po glavi stanovnika, praćen padom proizvodnje hrane i smanjenjem dobara i usluga. Kao posljedica nestašice hrane i ograničenja zdravstvene zaštite, od 2020. godine povećava se smrtnost stanovništva. Kada oko 2030. godine stopa smrtnosti nadvlada stopu rađanja, dolazi do smanjenja svjetske populacije – rekao je Turner.
– Prema modelu, industrijska proizvodnja po glavi stanovnika, koja se koristi kao mjera blagostanja, pada jer se znatan dio te proizvodnje koristi za izvlačenje neobnovljivih resura. Što je više industrijske proizvodnje potrebno za izvlačenje resursa, jer se njihove zalihe smanjuju, to je teže doći do njih. To je važna i zanimljiva poruka – objasnio je Turner istaknuvši kao primjer ono što se upravo događa s naftom.
– Brojne procjene pokazuju da smo prešli ili ćemo uskoro preći naftni vrhunac u konvencionalnim izvorima, nakon čega će zalihe početi padati, a mi nećemo biti u stanju ispuniti sve zahtjeve za naftom, prenosi Jutarnji list.
(www.jabuka.tv)

1 komentar

Odgovori na ja X

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.