Kamata za “Viaduct” dnevno raste za 18.000 KM, aktivno još 5 arbitraža

Zastupnik u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Saša Magazinović danas je predstavio zakonska rješenja za isplatu duga na temelju arbitražnih presuda.

Magazinović je rekao da u slučaju „Viaducta“ kamata i dalje raste za 18.000 KM dnevno, a rješenje još uvijek ne postoji, odnosno događa se upravo suprotno, predlažu se kvazi-rješenja, a zapravo se kupuje vrijeme kako bi dug svakim danom rastao.

Na kraju će taj dug biti zakonski plaćen. No ne može se izbjeći dojam da je nekome cilj da iznos koji će biti zakonski plaćen na temelju ove presude bude što veći. Tužiteljstvo treba otkriti tko će taj novac kasnije podijeliti. Već smo rekli da ono što je Vijeće ministara BiH predložilo nije rješenje, a to se vidi i iz stavova Centralne banke BiH, rekao je Magazinović.

Ističe kako je također očito da ni u Republici Srpskoj nema velike zabrinutosti zbog toga što dug svakim danom raste i što će ga na kraju ipak morati platiti, o čemu postoji vrlo jasan ugovor i obveze.

Magazinović smatra da se sve događa iz dva razloga. Prvi je taj što nekome odgovara da dug raste, a drugi što ne postoji sustav za isplatu duga na temelju arbitražnih presuda, već to ovisi o prijedlozima pojedinaca i odlukama institucija.

Svaki put kada se donese arbitražna presuda, prepušteni smo nečijoj dobroj političkoj volji da predloži ili ne predloži rješenje. Sustav postoji kada je riječ o vanjskom dugu, ali ne i kada je riječ o dugu na temelju arbitražnih presuda. Ured pravobraniteljstva ima zakonske obveze učiniti mnogo toga što nije učinjeno, rekao je.

Magazinović naglašava da stranke Trojke predlažu izmjene Zakona o financiranju institucija Bosne i Hercegovine i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaduživanju, dugu i jamstvima Bosne i Hercegovine.

Dakle, predlažemo ta dva zakona na način da se sve buduće arbitražne presude, kojih može biti i moguće je da budu velikih iznosa, tretiraju kao vanjski dug. Nepostojeći sustav za isplatu duga na temelju arbitražnih presuda prenosi se u postojeći sustav koji funkcionira. Dakle, prikupe se sredstva, odvoje se sredstva za vanjski dug, za kredite, a kada ovi zakoni budu usvojeni, na isti način se izdvoje sredstva i za arbitražne presude, na teret onoga tko je dug stvorio. Prošlog mjeseca Republika Srpska uprihodila je 160 milijuna maraka. Dakle, novac postoji, samo sustav ne postoji. I to me čudi jer nema toga što u ovoj državi nije zakonski regulirano, a upravo ovo nije, rekao je Magazinović.

Zamjenik ministra financija i riznice Bosne i Hercegovine Muhamed Hasanović pojašnjava da se izmjene zakona prvenstveno odnose na Zakon o zaduživanju, dugu i jamstvima BiH, gdje se u zakon uvodi pojam arbitražnih presuda koji ranije uopće nije bio obuhvaćen.

Uvodimo također da se presude na temelju arbitražnih postupaka tretiraju kao obveze isto kao i vanjski dug. Budući da je ovaj zakon izravno povezan sa Zakonom o financiranju institucija, bile su nužne izmjene i tog zakona, i to u članku 18 koji određuje prioritete plaćanja, gdje trenutačno zakon propisuje da je prvi prioritet plaćanja vanjski dug. Nakon toga slijede plaće i naknade. Sada uvodimo da nakon vanjskog duga drugi prioritet budu arbitražne presude, odnosno iznos koji je izgubljen temeljem tih presuda, a na treće mjesto dolaze plaće i naknade, naveo je Hasanović.

Dodao je da slučaj „Viaduct“ neće biti obuhvaćen ovim izmjenama jer je presuda već donesena, te da se trenutačno, uz „Viaduct“, u evidenciji nalazi još pet aktivnih arbitraža, od kojih je pet na teritoriju RS-a, a jedna u Federaciji BiH, s ukupnom vrijednošću od oko dvije milijarde KM.

(Fena | Foto: Jasmin Hasečić)