Kakva je sudbina mostarskog Razvitka?

Zgrada nekadašnje Robne kuće ”Razvitak” u Mostaru je u ruševnom stanju i čeka svoju obnovu.

Ovih dana počelo se govoriti o novom idejnom projektu obnove, koji je izazvao dosta pažnje, ali i zabrinutost građevinskih stručnjaka.

Što će se i kako graditi na mjestu nekadašnje robne kuće i stambene zgrade Razvitak odlučit će povjerenstvo za stručne ocjene koja je oformljeno 2012. zbog nepostojanja regulacijskog plana grada Mostara. Iz grada jednoglasna poruka, vrijeme je da se ”Razvitak” obnovi.

Ono gdje je Grad jako zainteresiran je da bivši stanari, a radi se o 63 obitelji koje su imale stanove u neboderu na Razvitku, u tom kontekstu sam silno zainteresiran kako napraviti rješenje tu, izjavio je gradonačelnik Mostara Mario Kordić, javlja BHRT.

Vijeće je dalo ingerencije tom povjerenstvu za davanje stručnih ocjena da taj slučaj riješi. Na koji način mi nemamo daljnju informaciju kakvo je idejno rješenje i kako će se to dalje rješavati, ali u svakom slučaju Razvitak treba riješiti kao jedan poseban centar, odnosno točku ovog grada, ističe ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Mostara Salem Bubalo.

Međutim, vremenom su od strane investitora ponuđena idejna rješenja u kojima se govori o četiri podzemne i 23 nadzemne etaže, 311 stanova, 717 parking-mjesta. Za stručnjake iz oblasti građenja i arhitekture to je potpuno neprihvatljivo.

Možda tu najviše zabrinjava kako će zagraditi taj dio grada. Mi kao Sarajevo nemamo problem s tim protokom vjetra, ali imamo problem s osunčavanjem u zimskom razdoblju kad je sunce tu relativno kratko, bojim se da bi dosta velik dio grada bio u trajnoj sjeni od samog tog objekta. Mislim da imati 300 stanova, pa da je to 300 ljudi, a da ne kažem da je to preko 1.000 ljudi u tim stanovima je preveliko opterećenje za samo to okruženje te lokacije, kaže za BHRT arhitektica Maja Roso-Popovac.

Roso-Popovac napominje da smo od nekadašnjeg Mostara koji je bio poznat po urbanističkom redu i puno zelenila došli do toga da je investitorima jedino bitno da se sadržaji stave u centar. Struka je suglasna da je rješenje projekt sličan onom prijeratnom.

Analizom gustine stanovanja na tom prostoru, to je prostor već preizgrađen, najbolje bi rješenje bilo da tu nema nikako stambenog dijela, ali ako se već treba praviti to maksimum može biti ono što su urbanisti prije rata predložili, a to je prizemlje plus četiri kata, smatra urbanist u mirovini Sead Pintul.

Sada je na potezu Povjerenstvo za stručne ocjene i Gradsko vijeće koje treba donijeti regulacijski plan. Hoće li se graditi izvan gabarita ili prema nekadašnjem planu trebala bi odlučiti struka. U međuvremenu, prijeratni stanari čekaju na svoje stanove, a ogromna ruševina u samom centru grada čeka da se svi spomenuti usuglase već 25 godina.

(www.jabuka.tv)