Kako ekstremne vrućine utječu na naš mozak?

Ako vas trenutna vrućina čini razdražljivima i teško vam je koncentrirati se čak i na osnovne zadatke, niste jedini koji se tako osjećaju.

Brojna istraživanja su povezala visoke temperature sa smanjenom kognitivnom funkcijom, što rezultira smanjenom produktivnošću, pogreškama u procjeni, negativnim utjecajem na mentalno zdravlje, povećanim rizikom od ozljeda na radnom mjestu, pa čak i porastom kriminala.

Studija iz 2006. pod nazivom “Utjecaj temperature na izvedbu zadataka u uredskom okruženju” istraživala je kako sudionici obavljaju uobičajene radne zadatke kako su temperature rasle, zaključujući da postoji dosljedno smanjenje izvedbe kako raste tjelesna temperatura sudionika. Ovaj pad mentalne funkcije nije ograničen samo na uredske radnike ili odrasle osobe, već je primijećen i kod srednjoškolaca.

Još jedno istraživanje, objavljeno u znanstvenom časopisu “Scientific Reports”, utvrdilo je da je funkcija mozga zdravih muškaraca smanjena kada su toplinske lampe bile usmjerene prema njihovim glavama tijekom matematičkih i logičkih zadataka.

Zašto se to događa?

Već dugo je poznato da rad na visokim temperaturama uzrokuje hipertermiju, porast unutarnje tjelesne temperature, što može izazvati fizičku iscrpljenost. Ali sada neki istraživači dolaze do ideje da bi vruće vrijeme moglo utjecati na vaše intelektualne sposobnosti na daleko suptilniji način – na način koji možda čak i ne primijetite – usporavajući brzinu obrade u vašem mozgu i otežavajući donošenje dobrih odluka.

Ovaj fenomen se pripisuje razgradnji krvno-moždane barijere pri izuzetno visokim temperaturama, što dovodi do nakupljanja proteina i iona u mozgu, uzrokujući upalu i u nekim slučajevima smrt stanica. Osobe s neurološkim stanjima su posebno ranjive na utjecaje toplijih temperatura zbog teškoća u reguliranju tjelesne temperature.

Osim anegdotskih dokaza o razdražljivosti, istraživanja sugeriraju da izuzetno visoke temperature mogu negativno utjecati na mentalno zdravlje, dovodeći do povećanih simptoma depresije i anksioznosti, kao i češćih epizoda manije kod osoba s bipolarnim poremećajem. Postoji također veza između viših temperatura i povećanog broja samoubojstava i pokušaja samoubojstva.

Vrućine i visoke temperature također su povezane s većim brojem radnih ozljeda, jer smanjena kognitivna funkcija utječe na sigurnost na radnom mjestu. Također, postoje dokazi koji ukazuju na to da ekstremna vrućina dovodi do porasta nasilnih napada i zločina.

Smanjenje negativnih učinaka stresa zbog visokih temperatura uključuje različite strategije. Važno je ostati hidratiziran pijenjem vode redovito i konzumiranjem namirnica s visokim udjelom vode.

Adekvatna cirkulacija zraka putem klimatizacije ili ventilatora te izbjegavanje izravnog sunčevog svjetla važno je za održavanje ugodnog okruženja. Nošenje šešira prilikom rada ili provođenja vremena na otvorenom može zaštititi mozak od jakih sunčevih zraka.

Srećom, većina učinaka stresa zbog visokih temperatura su privremeni, i slijedeći ove mjere, pojedinci mogu smanjiti negativne utjecaje ekstremnih vrućina na kognitivnu funkciju i opće blagostanje, piše The Week.

(www.jabuka.tv)