Kako će odluke Vlade FBiH utjecati na javni, a kako na privatni sektor?

U utorak je u Sarajevu održana tematska sjednica Vlade Federacije Bosne i Hercegovine o fiskalnoj reformi.

Na njoj je, između ostalog, bilo riječi i o izmjenama Zakona o porezu na dohodak što će podrazumijevati i promjenu u plaćama. Minimalna plaća neće biti povećana, ali iz Vlade FBiH obećavaju da će najmanja isplata radniku biti 1200 KM. 

Što znače ove izmjene?

Na konferenciji nakon sjednice Vlade FBiH federalni premijer Nermin Nikšić priopćio je kako će spomenuti prijedlog zakona o dopuni Zakona o porezu na dohodak uskoro biti upućen u Parlament FBiH, te da će se razmatrati po skraćenom postupku.

Najvažnija izmjena koju donosi je ta da će radni učinak radnika postati neoporeziva kategorija. Kako je i priopćeno iz Vlade FBiH, u dijelu koji ne podliježe oporezivanju dodaje se nova stavka koja glasi: “novčane naknade zaposleniku na ime dijela plaće za radni učinak shodno važećim propisima o radu, do 200 KM mjesečno, za razdoblje od dana početka primjene ovog zakona do 31. 12. 2025. godine.“

Naime, prema Zakonu o radu Federacije BiH (Članak 75) plaća radnika sastoji se od, između ostalog, osnovne plaće i dijela plaće za radni učinak, ukoliko je isti ostvaren. Radni učinak definira poslodavac u skladu s općim propisima, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu.

Javni sektor > Privatni sektor

Ovo nije fiskalna reforma koja se najavljivala i koja će suštinski riješiti probleme radnika u FBiH na način da zaista dođe do značajnog povećanja plaće. Ovo je jedan temporalni zakon, koji se odnosi na to da se formira novi dio neoporezivog do 200 KM i odnosi se na tzv. radni učinak. Radni učinak se uglavnom više veže i više postoji u javnom sektoru, nego u privatnom sektoru FBiH, naglasio je ekonomist Admir Čavalić u razgovoru za N1.

Shodno tome, kaže Čavalić, zakon će više i pogodovati zaposlenicima javnog sektora. Na konferenciji je pojašnjeno da je cilj osigurati radnicima da dobiju iznos veći od 1000 KM. Čavalić se osvrnuo i na taj segment obećanja.

Kada je riječ o radnicima u privatnom sektoru, tu je u kontekstu priče o 1.200 KM minimalnih primanja bitno spomenuti da se temelji na tri vrlo uvjetna bloka. Odnosi se na topli obrok, naknadu za prijevoz i radni učinak. Sve navedeno može biti dovedeno u pitanje, sve je uvjetno, pa čak i radni učinak za koji se u Zakonu navodi ‘ukoliko se ostvari’. Naravno, sve to zavisi i od kolektivnih ugovora, pravilnika, posebnih propisa – odnosno svega onoga što nije prisutno u privatnom, koliko u javnom sektoru u FBiH, pojasnio je Čavalić za N1.

(www.jabuka.tv | Foto: Vlada FBiH)