Osim koridora Vc, koji se pruža u smjeru jug – sjever, projekt Jadransko-jonske autoceste koji bi išao smjerom Čapljina – Neum – Ravno – Trebinje imao bi nemjerljivo ekonomsko značenje ne samo za ove lokalne samouprave već i za Bosnu i Hercegovinu u cjelini, piše Večernji list BiH.
Unatoč svojevrsnom zatišju od više od godinu dana, zemlje susjedstva već su napravile određene korake u smjeru realizacije projekta. Crna Gora je, primjerice, izradila studiju opravdanosti. Republika Hrvatska pak fokus ima na Pelješkom mostu i spojnim cestama te u ovom trenutku ne razmišlja previše o konkretizaciji projekta Jadransko-jonske autoceste, no u listopadu prošle godine u Dubrovniku je predstavljena studija izvedivosti nastavka autoceste od čvora Metković do čvora Osojnik u Dubrovniku, i to u okviru razgovora koje je održao ministar mora, prometa i infrastrukture RH Oleg Butković sa županom Nikolom Dobroslavićem.
Butković je i nedavno za Novi list potvrdio kako Hrvatska od nastavka izgradnje autoceste na Jadransko-jonskom koridoru definitivno nije odustala. No, kuda će ići trasa te prometnice, mnogo je složenije pitanje. BiH lobira da ona svojim značajnim dijelom prolazi upravo kroz Hercegovinu, a radilo bi se o nešto više od 100 kilometara. Prošle godine ministar prometa i veza Bosne i Hercegovine Vojin Mitrović sastao se s ravnateljem Instituta za građevinarstvo IG d. o. o. Banja Luka Nebojšom Kneževićem i njegovim suradnicima upravo o temi Jadransko-jonske autoceste. Krajem 2019. godine održana je prezentacija projekta “Izrada plansko-studijske dokumentacije za Jadransko-jonsku autocestu na dijelu kroz Bosnu i Hercegovinu (Počitelj – Neum – Trebinje – granica s Crnom Gorom)” s vizualizacijom idejnog rješenja trase.
Na ovom događaju u organizaciji Ministarstva prometa i veza javnosti je predstavljeno pet verzija trase autoceste, a kako je naglasio tadašnji zamjenik ministra prometa i veza BiH Saša Dalipagić, želja je da Jadransko-jonska autocesta prolazi kroz BiH i da dužina trase autoceste bude oko 110 kilometara te da se kreće od Počitelja, gdje bi bilo čvorište s koridorom Vc, pa preko dijelova općina Čapljina, Stolac, Neum, Ravno, Ljubinje, Popova polja do Trebinja i spojne točke s Crnom Gorom na području Aranđeleova/Nuda.
Prolazak ove autoceste kroz dijelove navedenih općina znatno bi utjecao na gospodarski razvoj toga dijela BiH te povezanost regije i cijele Bosne i Hercegovine sa zapadnom i jugoistočnom Europom i Azijom, naveo je tada Dalipagić.
Naime, Jadransko-jonska autocesta dio je istoimenog koridora dužine oko 1110 kilometara koji prolazi kroz sedam zemalja: počinje od Trsta u Italiji, prolazi kroz Sloveniju, Hrvatsku, BiH, Crnu Goru, Albaniju i završava u luci Igumenica u Grčkoj.
Sama autocesta, ako se usvoji plan da prolazi jugoistokom Hercegovine, imat će veliki značaj za daljnju gospodarsku revitalizaciju toga dijela BiH, a posebice u svjetlu činjenice da je ekonomski razvoj uvjetovan brzom i učinkovitom prometnom povezanošću. Ravno, primjerice, ima velike potencijale za razvoj poljoprivrede, odnosno tradicionalnih mediteranskih kultura, a jednom ovakvom prometnicom koja bi ga spojila s dolinom Neretve dobilo bi na značaju.
Isto vrijedi i za Neum koji ima i značajne turističke potencijale, dok bi Čapljina na ovaj način dobila još jedan prometni pravac koji bi joj jamčio daljnje unaprjeđenje poduzetničkih kapaciteta. Na prostoru Čapljine tako bi postojalo prometno čvorište s dvjema autocestama od europskog značaja, a što će imati, procjena je, dugoročan značaj za BiH u cjelini.
(www.jabuka.tv)
Hrvatska se, kao i brojne druge članice EU-a, pridružila kosponzorima Rezolucije o Srebrenici čiji su…
Trener Zrinjskog Željko Petrović u nedjelju će prvi put voditi mostarsku ekipu protiv Širokog Brijega.…
Grandiozna karijera Nikole Karabatića primaknula se svome kraju. Ovo mu je posljednja klupska sezona, nakon…
Federalni ministar raseljenih osoba i izbjeglica Nerin Dizdar objavio je u četvrtak navečer informacije o…
Košarkaški savez BiH službeno je objavio u četvrtak da KK Spartak ispada iz Prvenstva BiH.…
Premijer RH Andrej Plenković u Čakovcu je govorio o pregovorima o formiranju vlasti za koje…
Komentari:
Jel gotova brza cesta Mostar- Zagvozd?
Jesta provozaj se.Bice do 2050 gotova.
Saša Dalipagić taj trebao biti ministar prije 6-7 ljeta iz reda srba pa se ukazao brat im Denis lasa a blagoslovi počasni mentor moćni vožd i od tada živnu sve oko stolnog a ŽZH ko šiša i sve se radi oko i blizu stolnog samo ne prema zapadu ,pas mater dokle više brza žurno prema granici RH ili ćosiću napraviti granicu na rotoru ovojci objavi komentar ne zezay
Za 16:12, mene zaboli južna ercegovina i mamići u vas je sve urađeno i potkralju a zadnji 30 godina na Kočerinu ništa uloženo nije a ista MZ,osnujte novu MZ i eto vam
Lopate uzmi i zamjesaj betona bando opcinska
Saša Dalipagić taj trebao biti ministar prije 6-7 ljeta iz reda srba pa se ukazao brat im Denis lasa a blagoslovi počasni mentor moćni vožd i od tada živnu sve oko stolnog a ŽZH ko šiša i sve se radi oko i blizu stolnog samo ne prema zapadu ,pas mater dokle više brza žurno prema granici RH ili ćosiću napraviti granicu na rotoru ovojci
o čemu pričaju ovdje kakva jadr.jonska autocesta kroz neum i čapljinu i hutovo kad je pelješki most gotov i sutra je u funkciji hrv.autocesta a1 ploče pelješac dubrovnik, a jedina cesta i to magistralna koja je nešto bolje jest stolac neum, a u ravno i po popovom polju ceste su za zapreznih kola, i teško da će u narednih 20 god ikakva cesta dolje biti, pa i granica slano zavala ravno nije u funkciji za sve tako da su ovo priče tipa smilje je zuto zlato hercegovine
Kad ce se stavit novi sloj asfalta Kočerin-G.Mamići
LJudi su davno napravili i prosirili tu cestu a grad je nakon toga uložio nulu.Tamo ima cca 250 reg.auta plus par poduzeća sa preko 50 uposlenih.Zaboli me za južnu Hercegovinu k....
Pitaj micela kad ce
Bolje da su spojili od Peričića kuća do Kušanovca