Jug Hercegovine mogao bi postati europsko prometno čovrište

Jug i jugoistok Hercegovine u bliskoj bi budućnosti mogli postati sjecište nekih od najdužih, a u strateškom pogledu najvažnijih europskih prometnih pravaca.

Osim koridora Vc, koji se pruža u smjeru jug – sjever, projekt Jadransko-jonske autoceste koji bi išao smjerom Čapljina – Neum – Ravno – Trebinje imao bi nemjerljivo ekonomsko značenje ne samo za ove lokalne samouprave već i za Bosnu i Hercegovinu u cjelini, piše Večernji list BiH.

Najave i potezi

Unatoč svojevrsnom zatišju od više od godinu dana, zemlje susjedstva već su napravile određene korake u smjeru realizacije projekta. Crna Gora je, primjerice, izradila studiju opravdanosti. Republika Hrvatska pak fokus ima na Pelješkom mostu i spojnim cestama te u ovom trenutku ne razmišlja previše o konkretizaciji projekta Jadransko-jonske autoceste, no u listopadu prošle godine u Dubrovniku je predstavljena studija izvedivosti nastavka autoceste od čvora Metković do čvora Osojnik u Dubrovniku, i to u okviru razgovora koje je održao ministar mora, prometa i infrastrukture RH Oleg Butković sa županom Nikolom Dobroslavićem.

Butković je i nedavno za Novi list potvrdio kako Hrvatska od nastavka izgradnje autoceste na Jadransko-jonskom koridoru definitivno nije odustala. No, kuda će ići trasa te prometnice, mnogo je složenije pitanje. BiH lobira da ona svojim značajnim dijelom prolazi upravo kroz Hercegovinu, a radilo bi se o nešto više od 100 kilometara. Prošle godine ministar prometa i veza Bosne i Hercegovine Vojin Mitrović sastao se s ravnateljem Instituta za građevinarstvo IG d. o. o. Banja Luka Nebojšom Kneževićem i njegovim suradnicima upravo o temi Jadransko-jonske autoceste. Krajem 2019. godine održana je prezentacija projekta “Izrada plansko-studijske dokumentacije za Jadransko-jonsku autocestu na dijelu kroz Bosnu i Hercegovinu (Počitelj – Neum – Trebinje – granica s Crnom Gorom)” s vizualizacijom idejnog rješenja trase.

Na ovom događaju u organizaciji Ministarstva prometa i veza javnosti je predstavljeno pet verzija trase autoceste, a kako je naglasio tadašnji zamjenik ministra prometa i veza BiH Saša Dalipagić, želja je da Jadransko-jonska autocesta prolazi kroz BiH i da dužina trase autoceste bude oko 110 kilometara te da se kreće od Počitelja, gdje bi bilo čvorište s koridorom Vc, pa preko dijelova općina Čapljina, Stolac, Neum, Ravno, Ljubinje, Popova polja do Trebinja i spojne točke s Crnom Gorom na području Aranđeleova/Nuda.

Prolazak ove autoceste kroz dijelove navedenih općina znatno bi utjecao na gospodarski razvoj toga dijela BiH te povezanost regije i cijele Bosne i Hercegovine sa zapadnom i jugoistočnom Europom i Azijom, naveo je tada Dalipagić.

Gospodarski značaj

Naime, Jadransko-jonska autocesta dio je istoimenog koridora dužine oko 1110 kilometara koji prolazi kroz sedam zemalja: počinje od Trsta u Italiji, prolazi kroz Sloveniju, Hrvatsku, BiH, Crnu Goru, Albaniju i završava u luci Igumenica u Grčkoj.

Sama autocesta, ako se usvoji plan da prolazi jugoistokom Hercegovine, imat će veliki značaj za daljnju gospodarsku revitalizaciju toga dijela BiH, a posebice u svjetlu činjenice da je ekonomski razvoj uvjetovan brzom i učinkovitom prometnom povezanošću. Ravno, primjerice, ima velike potencijale za razvoj poljoprivrede, odnosno tradicionalnih mediteranskih kultura, a jednom ovakvom prometnicom koja bi ga spojila s dolinom Neretve dobilo bi na značaju.

Isto vrijedi i za Neum koji ima i značajne turističke potencijale, dok bi Čapljina na ovaj način dobila još jedan prometni pravac koji bi joj jamčio daljnje unaprjeđenje poduzetničkih kapaciteta. Na prostoru Čapljine tako bi postojalo prometno čvorište s dvjema autocestama od europskog značaja, a što će imati, procjena je, dugoročan značaj za BiH u cjelini.

(www.jabuka.tv)

10 komentara

    • Saša Dalipagić taj trebao biti ministar prije 6-7 ljeta iz reda srba pa se ukazao brat im Denis lasa a blagoslovi počasni mentor moćni vožd i od tada živnu sve oko stolnog a ŽZH ko šiša i sve se radi oko i blizu stolnog samo ne prema zapadu ,pas mater dokle više brza žurno prema granici RH ili ćosiću napraviti granicu na rotoru ovojci objavi komentar ne zezay

    • Za 16:12, mene zaboli južna ercegovina i mamići u vas je sve urađeno i potkralju a zadnji 30 godina na Kočerinu ništa uloženo nije a ista MZ,osnujte novu MZ i eto vam

    • Saša Dalipagić taj trebao biti ministar prije 6-7 ljeta iz reda srba pa se ukazao brat im Denis lasa a blagoslovi počasni mentor moćni vožd i od tada živnu sve oko stolnog a ŽZH ko šiša i sve se radi oko i blizu stolnog samo ne prema zapadu ,pas mater dokle više brza žurno prema granici RH ili ćosiću napraviti granicu na rotoru ovojci

  • o čemu pričaju ovdje kakva jadr.jonska autocesta kroz neum i čapljinu i hutovo kad je pelješki most gotov i sutra je u funkciji hrv.autocesta a1 ploče pelješac dubrovnik, a jedina cesta i to magistralna koja je nešto bolje jest stolac neum, a u ravno i po popovom polju ceste su za zapreznih kola, i teško da će u narednih 20 god ikakva cesta dolje biti, pa i granica slano zavala ravno nije u funkciji za sve tako da su ovo priče tipa smilje je zuto zlato hercegovine

  • Kad ce se stavit novi sloj asfalta Kočerin-G.Mamići
    LJudi su davno napravili i prosirili tu cestu a grad je nakon toga uložio nulu.Tamo ima cca 250 reg.auta plus par poduzeća sa preko 50 uposlenih.Zaboli me za južnu Hercegovinu k….

Odgovori na Anonimno X

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.