Jedite smokve za niži kolesterol i zdravo srce!

Već tisućljećima, smokve čine dio tipične zdrave mediteranske prehrane. Naime, kao izvanredan izvor prehrambenih vlakana, minerala i posebice polifenola, smokve se razmatraju kao namirnica povoljna za zdravlje i potencijalna pomoć u prevenciji i terapiji bolesti današnjice

Nedavno objavljeno istraživanje izraelskih znanstvenika u znanstvenom časopisu Journal of Agriculture and Food Chemistry imalo je za cilj odrediti antioksidativnu aktivnost nekoliko vrsta smokava. Kako bi otkrili sastojke s potencijalno povoljnim učinkom na zdravlje, znanstvenici su analizirali sastav polifenola, antocijanina i antioksidativni kapacitet šest komercijalnih vrsta smokava koje se razlikuju po boji (crne, crvene, žute i zelene).

Otkrili su impresivan sadržaj polifenola, a time i snažnu antioksidativnu aktivnost, a što je vrsta bila tamnije i jarkije boje udio korisnih molekula i antioksidativna snaga bili su veći. Primjerice, najviši udio polifenola i antocijana te najsnažnija antioksidativna aktivnost zabilježena je kod vrste Mission karakteristične po crno-ljubičastoj kori s mesom roskaste boje. Zanimljivo je da je glavnina fitokemikalija pronađena u kori smokava, a manje količine izmjerene su u mesu.

I ranije provedena istraživanja pokazala su da su smokve iznimno bogat izvor polifenola. Začudit će te da su smokve značajno bogatije polifenolima od primjerice jabuke, borovnice, grožđa, naranče, šljive i jagode, pa čak i od namirnica koje se smatraju iznimno bogatim polifenolima – poput crnog vina i čaja.

Također, smokve sadrže i biljne sterole, tvari kojima je dokazano povoljno djelovanje na razinu kolesterola u krvi. Biljni steroli (poput stigmasterola i lanosterola sadržanih u smokvama) vežu se na molekule kolesterola u crijevima i tako ometaju njegovu apsorpciju. U smokvama su pronađeni i spojevi s potencijalnim antikarcinogenim djelovanjem – benzaldehid i kumarini. Ti spojevi ispitivani su u znanstvenim studijima, a rezultati su obećavajući, osobito kada je riječ o karcinomima prostate i kože te skvamoznih stanica.
Vrste smokava

Smokva je plod drva iz obitelji murva kojeg latinskim imenom nazivamo Ficus carica. Postoji preko 150 vrsta smokava koje se međusobno razlikuju po boji, a neznatno po strukturi. Najpoznatije i najrasprostranjenije vrste su Mission (crno-ljubičasta kora s mesom roskaste boje), Kadota (zelena kora s ljubičastim mesom), Calimyrna (zelenkasto-žuta kora s jantarnim mesom), Jadranska smokva (svijetlo-zelena kora s mesom zagasito roze boje). Smokve imaju vrlo kratku sezonu uzgoja i iznimno su osjetljive.

Stoga su najukusnije ako se jedu neposredno nakon branja, nakon što su kratko vrijeme odležale u hladnjaku. Iako su svježe smokve dostupne tek nekoliko mjeseci u godini, u suhim smokvama možete uživati tijekom cijele godine.

I svježe i suhe smokve su vrlo bogate mineralima, posebice kalcijem, magnezijem i kalijem. Sadržaj kalcija višestruko je viši u suhim smokvama te se stoga razmatraju kao važan ne-mliječni izvor kalcija.

Iznimno su bogat izvor prehrambenih vlakana, a visok udio čine vlakna topljiva u vodi. Ta vrsta vlakana pomaže pri sniženju razine glukoze i kolesterola u krvi, a ujedno djeluje povoljno na regulaciju probave. Bogate su brojnim fitokemikalijama, posebice beta-karotenom, polifenolima, antocijaninima i biljnim sterolima.

Redovita konzumacija smokava bez sumnje povoljno djeluje na kardiovaskularno zdravlje. Mnogo je razloga koji govore u prilog tome. Primjerice, bogatstvo polifenola sa snažnim antioksidativnim djelovanjem štiti LDL lipoproteine od oksidacije i tako prevenira aterosklerozu. Nadalje, visok udio kalija djeluje povoljno na regulaciju krvnog tlaka, a topljiva vlakna i biljni steroli na razinu kolesterola u krvi.

Prehrambena vlakna iz ploda smokve djeluju i na razinu šećera u krvi, a antidijabetičko djelovanje posjeduju i smokvini listovi. Iako ne zvuče jestivo, u nekim su kulturama smokvini listovi doista sastavni dio jelovnika. Zbog niza molekula koje posjeduju, smokve imaju i potencijalno antikarcinogeno djelovanje.

Suhe smokve izvrstan su izvor brojnih nutrijenata. Međutim, suho voće čini manje od 1 posto uobičajeno konzumirane količine voća te stoga stručnjaci preporučuju veću zastupljenost suhog voća u prehrani kao značajnog izvora antioksidansa i prehrambenih vlakana. Suhe smokve praktičan su i nutritivno vrijedan obrok za sportaše rekreativce i profesionalce, a u kombinaciji s orašastim plodovima mogu poslužiti kao idealan međuobrok.

(gastro.hr)