Izvoz porastao za čak 33% u odnosu na 2020. godinu

Parametri rasta uvoza i izvoza u Bosni i Hercegovini u devet mjeseci ove godine, a posebice vrsta roba u toj razmjeni sugeriraju na gospodarski oporavak u zemlji nakon teške pandemijske 2020. godine, u kojoj je došlo do velikih poremećaja.

Treba reći kako upravo zbog toga međunarodne financijske institucije najavljuju rast BDP-a u ovoj i sljedećoj godini. Ukupna robna razmjena Bosne i Hercegovine za razdoblje od siječnja do rujna 2021. godine iznosila je 25,39 milijardi maraka.

Pokrivenost 65,9 posto

Vrijednost izvezene robe bila je 10,8 milijardi maraka, a vrijednost uvezene robe 15,31 milijardu maraka, što je dovelo do vanjskotrgovinskoga deficita u iznosu od 5,23 milijarde maraka, piše Večernji list BiH.

Glavne karakteristike vanjskotrgovinske robne razmjene za prvih devet mjeseci ove godine, u odnosu na isto razdoblje u 2020. godini, bile su rast ukupne vanjskotrgovinske razmjene BiH (27,6%), zatim rast uvoza (24,2%) te rast izvoza (33,1%), kao i rast vanjskotrgovinskog deficita (10,2%). U istome razdoblju pokrivenost uvoza izvozom povećana je za 4,4 posto i iznosi 65,9 posto.

Izvoz u zemlje članice Europske unije iznosio je 7,47 milijardi maraka, što je za 35 posto više nego u razdoblju od siječnja do rujna 2020. godine, dok je istodobno uvoz iznosio 9,12 milijardi maraka, što je za 22,2 posto više u odnosu na razdoblje od siječnja do rujna 2020. godine.

Izvoz u zemlje CEFTA-e iznosio je 1,61 milijardu maraka, što je za 33,6 posto više nego u razdoblju od siječnja do rujna 2020. godine, dok je uvoz iznosio 1,98 milijardi maraka, a što je za 25,9 posto više nego u prvih devet mjeseci godinu dana ranije.

Prvih devet mjeseci obilježio je pad deficita u robnoj razmjeni s Europskom unijom (14,3 posto), dok je rast deficita zabilježen sa zemljama CEFTA-e (0,5 posto) i s Turskom (53,3 posto). U robnoj razmjeni sa CEFTA-om zabilježen je rast suficita od 28,6 posto.

Od glavnih trgovinskih partnera najveću pokrivenost uvoza izvozom BiH ima s Austrijom – od čak 159,2%, zatim Slovenijom – 122 posto, Hrvatskom – 97,9 posto, Njemačkom – 81,8 posto, kao i Francuskom te Srbijom – 64,7 posto, a s Italijom je riječ o 59,3 posto pokrivenosti uvoza izvozom.

Nafta na vrhu

Uz te zemlje, značajan trgovinski partner Bosne i Hercegovine je Kina, međutim, pokrivenost uvoza izvozom s tom zemljom je mala u tom razdoblju jer iznosi svega 2 posto.

Najveći rast u uvozu u ovih devet mjeseci bilježe nafta i naftna ulja, gdje je sa 732 milijuna maraka uvoz porastao na 1,1 milijardu maraka vrijednosti. Rast bilježe i uvoz automobila, lijekova, kamenog ugljena, aluminija.

Udvostručen je uvoz ljudske krvi, životinjske krvi i antiseruma s 89 na 161 milijun maraka, goveđeg mesa te prehrambenih proizvoda. Promatrajući pojedinačno, iz Rusije je zabilježen najveći rast uvoza aluminija u sirovim oblicima u iznosu od 186,78 milijuna maraka, što predstavlja porast u odnosu na godinu dana ranije od gotovo 500 posto.

Iz Hrvatske je došlo do najvećeg rasta uvoza naftnih ulja, osim sirovih, za 55 posto. Istodobno, najveći rast izvoza iz BiH zabilježen je s aluminijem u sirovim oblicima – od nevjerojatnih 2783 posto u ukupnom iznosu od 219 milijuna maraka. Slijedi električna energija s rastom izvoza od 142 posto.

(www.jabuka.tv)