Izetbegović: Prizori iz Azerbajdžana nas po svemu podsjećaju na iskustvo BiH

Najviši bošnjački dužnosnici u Bosni i Hercegovini danas su podržali Azerbajdžan te osudili Armeniju zbog eskalacije sukoba između te dvije države, uz ocjenu kako je sve što se sada zbiva na Kavkazu slično onome čemu je bila izložena BiH kada se 1992. suočila sa srpskom agresijom.

Predsjedatelj Predsjedništva BiH Šefik Džaferović uputio je tijekom dana brzojav potpore azerbajdžanskom predsjedniku Ilhamu Alijevu istaknuvši kako osuđuje “armenski topnički napad koji je doveo do eskalacije sukoba u Nagorno-Karabahu”.

Poručio je kako BiH poštuje suverenitet i teritorijalni integritet Republike Azerbajdžan, s kojom ima izuzetno dobre prijateljske odnose, te je izrazio nadu kako će se sukob brzo zaustaviti, a pregovorima doći do trajnog rješenja.

Džaferovićev stranački šef, predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović bio je još jasniji u osudi Armenije.

On je u posebnoj izjavi kazao kako Azerbajdžan “ima puno pravo braniti svoj teritorijalni integritet kao i obvezu ne dopustiti ponavljanje masovnih zločina nad svojim civilnim stanovništvom koje su tijekom 90-ih izvršile armenske snage protjeravši brojne izbjeglice i spriječivši ih kasnije da se vrate svojim domovima”.

Prizori iz Azerbajdžana nas po svemu podsjećaju na iskustvo Bosne i Hercegovine, kada je i naša zemlja bila izložena brutalnoj vojnoj agresiji s ciljem protjerivanja stanovništva i komadanja njezinog teritorija, kazao je Izetbegović.

Pozvao je međunarodnu zajednicu, a posebice OESS da reagiraju na temelju rezolucija Vijeća sigurnosti UN “kojima je jasno naloženo povlačenje okupatorskih armenskih snaga s teritorija Azerbajdžana”.

Zastupnički dom parlamenta BiH je 2013. godine usvojio posebnu rezoluciju kojom je iskazao potporu teritorijalnoj cjelovitosti i suverenitetu Azerbajdžana. Zanimljivo je da je takvu rezoluciju predložio klub zastupnika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika pa je odnos prema zbivanjima na Kavkazu jedno od rijetkih pitanja oko kojega u BiH do sada nije bilo sukoba.

Hrvatsko ministarstvo vanjskih i europskih poslova pozvalo je pak danas na prekid sukoba između Armenije i Azerbajdžana u Nagorno-Karabahu i povratak pregovorima pod pokroviteljstvom OESS-ove skupine iz Minska, nakon što je najmanje 16 vojnika, ali i određen broj civila, poginulo u nedjelju u najžešćim borbama između Armenije i Azerbajdžana od 2016., koje bude strahove oko stabilnosti na području južnog Kavkaza, koridora za naftu i plin za svjetska tržišta.

Sukobi između dviju bivših sovjetskih republika, koje su ratovale devedesetih godina prošlog stoljeća, počeli su u nedjelju ujutro, a nastavili su se i u ponedjeljak raspoređivanjem teškog topništva na obje strane, proglašenjem ratnog stanja i mobilizacijom.

(Hina)