Izborna volja birača neće se moći provesti, FBiH u blokadi od ožujka 2019. godine

Bolja kontrola

Do 25. svibnja politički subjekti podnose prijave za objavu sudjelovanja na izborima, a od 10. do 19. lipnja teče rok za podnošenje prijava za koalicije i liste neovisnih kandidata. SIP će do 23. kolovoza objaviti sve ovjerene kandidacijske liste, prenosi Večernji list BiH.

Predizborna kampanja će početi 7. rujna i trajat će 30 dana, odnosno do 6. listopada ujutro, kada nastupa izborna šutnja. Na biračkom popisu se trenutačno nalazi 3,381.963 glasača, uključujući 27.317 birača koji nemaju određeno entitetsko državljanstvo u Distriktu Brčko.

Naravno, pravo glasa, sukladno principu pasivne registracije, moći će iskoristiti svi punoljetni građani na dan izbora, uz odgovarajući identifikacijski dokument. Iz SIP-a ističu kako su doradili podzakonske akte kako bi se osigurala što bolja kontrola, transparentnost i ažuriranje biračkog popisa.

Identificirali smo 6000 umrlih osoba na biračkom popisu, za 3000 smo uspjeli ažurirati birački popis. U pravilniku o Središnjem biračkom popisu uveli smo odredbu da se uz imena umrlih birača stavi oznaka, čime će se spriječiti da se u njihovo ime glasuje, ističe predsjednica SIP-a Irena Hadžiabdić.

Na izborima u listopadu glasovat će se plavom olovkom, a prilikom prebrojavanja glasova neće biti dopušteno da se na stolu nalaze plave olovke kako bi se onemogućilo dopisivanje. Pooštrena je i kontrola financiranja izborne kampanje.

Izborni proces

Osmi opći izbori u daytonskoj BiH koštat će 8,5 milijuna maraka. Najviše novca planirano je za naknadu za rad biračkih odbora, 4,7 milijuna te 1,2 milijuna KM za tiskanje i pakiranje glasačkih listića, dok je 560 tisuća maraka namijenjeno za poštanske usluge dostave izbornog materijala biračima izvan BiH.

Hadžiabdić je i sama jučer kazala da BiH ulazi u izborni proces u nejasnim uvjetima, dodajući da će, ako ne dođe do rješenja za usvajanje izmjena Izbornog zakona, BiH biti u velikom problemu.

Parlamentarna skupština BiH bi, prema njezinim riječima, do rujna mogla usvojiti zakonske izmjene, a alternativna mogućnost je usvajanje podzakonskog akta SIP-a u vezi s određivanjem broja izaslanika u Domu naroda Parlamenta FBiH, što je trenutačno nedefinirano pitanje u zakonu.

Ako se donositelji odluka uspiju dogovoriti o rješenju u smislu određivanja izaslanika Doma naroda i daju u nadležnost SIP-u da se to usvoji kao podzakonski akt, to bi moglo biti jedno od rješenja, smatra Hadžiabdić, uz napomenu da se sve to mora završiti do ožujka 2019. godine, jer će Federacija BiH tada biti u potpunoj blokadi jer neće biti Doma naroda, a time ni mogućnosti da se usvoji entitetski proračun.

Prema njenim riječima, radi se o kompleksnom pitanju jer postoje kontradiktorne norme u Izbornom zakonu i Ustavu BiH.

(www.jabuka.tv)