I u Fojnici negativan prirast i iseljavanje, ali i povratnici iz Njemačke i Švedske

U odnosu na prijeratni broj vjernika u župi Fojnica, a živjelo ih je oko šest tisuća, statistika ove srednjobosanske župe, koja se teritorijalno poklapa s granicama općine Fojnica, ni u prošloj godini nije donijela posebna iznenađenja.

Prema naseljima

Tako se i u 2018. nastavio trend smanjenja broja vjernika te ih je prigodom blagoslova kuća početkom godine popisano ukupno 2.613 u 1.055 katoličkih obitelji s prosjekom od 2,47 članova po obitelji.

Broj vjernika u odnosu na 2017., odnosno podatke dobivene prilikom blagoslova kuća početkom prošle godine, manji je za ukupno 88, piše Večernji list BiH.

Prije godinu dana u Fojnici je popisan 2.701 vjernik u 1.080 obitelji.

Ima li se u vidu podatak da su u matice umrlih lani upisana 62 vjernika, dok je krštenih bilo 25, uz negativan prirast dolazi se do zaključka da je trend odlaska vjernika iz župe Fojnica u 2018. ipak bio manji u odnosu na sve prethodne poslijeratne godine u kojima se broj vjernika više no prepolovio.

Glavni razlog odlaska vjernika iz župe Fojnica i dalje je ekonomske prirode. Najčešće odlaze mladi koji nakon školovanja ne uspijevaju ovdje pronaći posao. Ima, naravno, i obitelji koje odlaze, ali ne samo u zapadnoeuropske zemlje. Jedna obitelj lani se odselila u susjedni Kiseljak, a jedna se, opet, iz Njemačke vratila u našu župu, u naselje Gojevići, kaže za Večernji list fra Miro Relota, župnik i gvardijan Franjevačkoga samostana Duha Svetoga u Fojnici.

Doznaje se da se povratnicima u Fojnicu u međuvremenu pridružila i jedna obitelj koja se vratila iz Švedske.

Prema podacima Župnog ureda Fojnica, u maticu vjenčanih upisano je 17 parova, sedam je vjenčanih ostalo u župi, a preostalih 10, u kojima su mladić ili djevojka iz druge župe, odlučilo je živjeti drugdje. U Fojnici je urađena i statistika vjernika po naseljima.

Osim središta Fojnice, u kojemu ih živi najveći broj, više od 700 u 170 obitelji, najviše katoličkih obitelji živi u naselju Bakovići, njih 124 s 327 članova, potom u Šavniku – 88 obitelji s 259 članova, Gojevićima – 98 obitelji s 251 vjernikom. Samo jedan vjernik je u selu Korito, a u Putljevači i Bježaniji po dva.

Uloga HVO-a

Upravo primjer naselja Bakovići i Gojevići, u kojima su Hrvati ostali i tijekom rata, još jednom potvrđuje ulogu HVO-a ne samo u obrani već i opstanku Hrvata na području središnje Bosne.

Naselja koja su tijekom rata bila pod nadzorom HVO-a i danas su među najvitalnijima.

(www.jabuka.tv)