Htjeli biste zimi uzgajati povrće na balkonu? Evo kako!

Neke vrste lisnatog i korjenastog povrća te začinskog bilja koje se sade u jesen uspjet će i ako ih zasadite u teglama.

Unatoč tome što stižu hladniji dani i mraz, a jedina površina na koju biste mogli nešto zasaditi su tegle na vašem balkonu, ne zabrinjavajte se. I u jesenskom periodu, pri nižim temperaturama u malim urbanim vrtovima na balkonima i terasama uspijevat će sve one vrste povrća koje podnose hladnoću odnosno koje mogu nastaviti rasti nakon mrazeva jer se neće smrznuti.

Dakle, nema razlike između onih zasađenih u tegli ili na vrtu. No, na nekoliko stvari ipak morate pripaziti.

Diplomirana inženjerka agronomije Sunčica Dombaj iz Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu napominje da moramo imati na umu kako i u hladno vrijeme povrću treba dosta svjetla. Naime, kako dan traje oko 9 sati u ovim mjesecima, neke će vrste osjetljive na dnevno svjetlo rasti usporeno ako ne izaberemo kultivare kratkog dana – primjerice, salatu i neke vrste luka.

Sunčica Dombaj preporučuje da za uzgoj odaberemo one vrste koje se mogu ubrati brzo po sjetvi ili pak one koje se kontinuirano pobiru.

Od lisnatog povrća to su matovilac, rikula, špinat, cikla i blitva, a od korjenastog i lukovičastog siju se mrkva, rotkvica, koraba, peršin listaš i luk vlasac. Možete zasaditi i poriluk, no računajte na to da će mu trebati više vremena za dozrijevanje.

Ako nikada niste sadili začinsko bilje, a priželjkujete okušati se u tome, neka vam hladno vrijeme ne bude prepreka. Zasadite trajnice poput timijana, žalfije, matičnjaka i origana.

Osim dovoljno svjetlosti, prilikom sadnje svim kulturama moramo osigurati dovoljno prostora za nadzemne i podzemne dijelove. Kad sadite neku vrstu, računajte da svakoj treba odgovarajuća veličina tegle.

“Mlado korjenasto i lukovičasto povrće treba dublje tegle oko 12 cm i 25 cm promjera. Lisnate salate se uzgajaju u manjim teglama, a sve te vrste mogu se sijati po nekoliko biljaka. Kupusnjače su izgledom robusnije pa rastu po jedna u tegli dubine 20 do 30 cm i promjera 40 do 50 cm”,  objašnjava Sunčica Dombaj.

Također, povrću moramo osigurati kvalitetno tlo i češće ga prihranjivati. Ne libite se investirati u nabavu kvalitetne zemlje koja treba biti prozračna kako bi dobro držala i otpuštala vodu.

“U trgovini nabavite kompost ili supstrat s dodanim gnojivom za početni rast biljke koji su sterilni odnosno ‘zdravi za rast’ vašeg povrća. Koristite uobičajena gnojiva koja uz makroelemente sadrže i mikroelemente – prepoznat ćete ih po oznaci ME na ambalaži”, savjetuje agronomkinja, piše Večernji list.

A ako na kraju ipak zdvajate kako će vam povrće preživjeti kada nastupi dugotrajna hladnoća i led, utoplite ih. Primjerice, agrotekstilom (materijalom sličnim flisu) ili stiroporom za izolaciju obložite tegle.

Ili, pak, drugim plastičnim materijalima poput folije. Kako biste ih još više zaštitili, Sunčica Dombaj predlaže da napravite malo sklopivo klijalište sa staklenim okvirom na balkonu te da biljke pri jako niskim temperaturama sklonite s balkona do toplijeg dijela dana. Površinu zemlje pokrijte slojem slame ili lišća.

SAVJET PLUS: Što učiniti sa zemljom koja je ostala od kultura koje smo pobrali do jeseni?

“Ako je to bio kvalitetan supstrat, takva zemlja može koristiti i za iduću sezonu uz dodavanje gnojiva koje se miješa prije sjetve ili sadnje zajedno s nešto svježe zemlje – smjese crnog i bijelog treseta ili kompostne zemlje”, kaže Sunčana Dombaj.

(www.jabuka.tv)