Hrvatska je ispunila sve kriterije za uvođenje eura

Hrvatska je ispunila sve kriterije konvergencije i regulativne zahtjeve za uvođenje eura, i to jedina od sedam zemalja izvan eurozone koje su obuhvaćene Izvješćem o konvergenciji, potvrdile su Europska središnja banka i Europska komisija.

Zadovoljstvo takvim ishodim izrazila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, koja vjeruje da će to ojačati hrvatsko gospodarstvo.

Manje od deset godina od pristupa u EU, Hrvatska je sada spremna pristupiti eurozoni 1. siječnja. Uvođenje eura ojačat će hrvatsko gospodarstvo, ali će učiniti i euro jačim. Dvadeset godina od uvođenja prvih novčanica, euro je postao jedna od najsnažnijih valuta na svijetu i povećao blagostanje milijuna građana diljem Europske unije. Euro je simbol europske snage i jedinstva. Čestitam, Hrvatska, rekla je u svojoj poruci Ursula von der Leyen.

Kriterij inflacije

Ističući da je ovo “povijesni dan” za Hrvatsku, čestitke na “iznimnom postignuću” njezinu vodstvu i građanima uputio je i izvršni potpredsjednik Europske komisije Valdis Dombrovskis.

On također smatra da će koristi od uvođenja eura imati ekonomija i građani Hrvatske, ali veća i snažnija eurozona ujedno znači globalno jačanje eura.

Prema riječima povjerenika za ekonomiju Paola Gentilonija, Hrvati se priključuju ostalih 340 milijuna građana EU koji već koriste euro, “stabilan kao kamen nakon turbulentnih vremena”.

Uoči konačnog Izvješća o konvergenciji europskim se institucijama najspornijim od četiri nominalna kriterija činila stabilnost cijena jer je inflacija u Hrvatskoj blago premašila zadane okvire.

No, analiza ESB-a pokazuje da su od sedam zemalja izvan eurozone samo Hrvatska i Švedska ispunile taj kriterij. Prosječna jednogodišnja inflacija (do travnja) u Hrvatskoj je iznosila 4,7 posto i bila je ispod “referentne vrijednosti” od 4,9 posto, a ona se temelji na prosječnim podacima o inflaciji u tri najuspješnije zemlje posljednjih 12 mjeseci – Finskoj, Francuskoj i Grčkoj.

Pritom su dvije zemlje s najnižom inflacijom, Malta i Portugal, izuzete iz izračuna zbog netipičnog i značajnog odstupanja. U svih pet drugih procijenjenih zemalja – Bugarskoj, Češkoj, Mađarskoj, Poljskoj i Rumunjskoj – stope inflacije u promatranom razdoblju bile su znatno iznad referentne vrijednosti, od 5,9 posto u Bugarskoj do 7 posto u Poljskoj.

S iznosom proračunskog deficita od 2,9 posto BDP-a, Hrvatska je bila ispod limita od 3 posto, a ispunila je i kriterij javnog duga iako je on iznosio 79,9 posto BDP-a, znatno iznad referentnih 60 posto. Međutim, javni dug je snažno smanjen u odnosu na vrhunac dosegnut u godini pandemije, od 87,3 posto BDP-a. Nakon krize potaknute covidom-19 proračunski deficiti ostali su povišeni u svim zemljama osim Švedskoj.

Tečaj i kamatne stope

Tečaj kune u odnosu na euro nije znatnije odstupao od vrijednosti utvrđene ulaskom u ERM II, od 7,53450, iako taj mehanizam dopušta oscilacije od 15 posto u oba smjera. Gotovo fiksni tečaj i očekivanja da promjene neće niti biti ujedno su razlog zbog kojeg su europske institucije potvrdile i ispunjavanje kriterija tečaja malo prije formalnog dvogodišnjeg isteka članstva u ERM-u II.

Kada su posrijedi dugoročne kamatne stope, ESB navodi da su one u referentnom razdoblju prosječno u Hrvatskoj iznosile 0,8 posto, “što je ispod referentne vrijednosti od 2,6 posto za kriterij konvergencije kamatnih stopa”.

Najniže 12-mjesečne prosječne dugoročne kamatne stope zabilježene su u Bugarskoj, Hrvatskoj i Švedskoj, a glavni je razlog toga, objasnili su u Europskoj središnjoj banci, upravo stabilnost tečaja i izostanak premije rizika. Od 2012. godine, stoji u izvješću, dugoročne kamatne stope u Hrvatskoj smanjile su se s malo ispod 7 posto na manje od 1 posto.

Najkraći boravak u ERM-u II

Osim četiri formalna kriterija konvergencije, ocjenjuju se i drugi faktori, među ostalim i tržište rada te institucionalno okruženje. Osim Švedske, međutim, nijedna od zemalja koje još nisu uvele euro ne mogu se pohvaliti kvalitetom institucija i upravljanja, a najslabija je u Bugarskoj, Rumunjskoj, Hrvatskoj i Mađarskoj.

To može predstavljati rizik za ekonomsku otpornost i održivost konvergencije, stoji u izvješću ESB-a uz objašnjenje da mnogi institucionalni indikatori (pokazatelji upravljanja, percepcija korupcije, izvješće o konkurentnosti) potvrđuju sliku slabe kvalitete institucija.

Uvođenje eura obveza je svih država članica EU osim Danske, koja je davno izborila izuzeće. Posljednje izvješće o konvergenciji pokazuje da je RH ispunila sve kriterije za uvođenje eura, a prema svemu sudeći, postat će zemlja koja je najbrže ušla u eurozonu.

Dosad je rekord od dvije i pol godine držala Slovenija, ali s obzirom na vrijeme provedeno u ERM-u II, Hrvatska bi mogla nadmašiti taj rekord “za dva tjedna”. Nakon odluke EK o ispunjavanju kriterija, konačna odluka o uvođenju eura trebala bi biti formalnost.

U srpnju se očekuje da će je usvojiti Vijeće, a mišljenje će dati Europski parlament i Europska središnja banka. Sve što sada ostaje je tehničko provođenje postupka konverzije kuna u eure, pri čemu Komisija poručuje da “ostaje spremna pomoći i u tom postupku ako je potrebno”.

(www.jabuka.tv)

19 komentara

  • Njemci vole kada su Njemci ujedinjeni i zajedno.
    A nas nevole i kada tražimo svoja osnovna prava u BiH.
    apsurd politika.

  • Ispunila uvjete da najebe..e anemicni bas si jadan i nije te briga posto gorivo,hrana..samo daj..poltroncina.Ili je to posljedica anemije ko ce ga znat..haahaa anemicno maminp dite pa ne moze u rat nego bježi vani.hahaaa.

    • Ha ha svi uvjeti a di su ti uvjeti place jadne a cijene sve gore jadni smo svi nam mogu da prjete vec ova mladez tko moze preko granice idite jer jadno je ovdje

  • Anemicni sve ispunja, pljeskaju ga po guzi a bosnjaci lakse i vise izlobiraju od RH koja je dio EU i koja se podanički ponasa. Šengenskih je dodatno razdvajanje hrvata u RH i BiH.

  • Kako lijepe i iskrene face i veliki državnici. Samo pozicija i funkcija u Briselu i citav hrvatski narod žrtvuj. Sto bi sa izbornim zakonom Plenki, sto bi sa legitimnim predstavljanjem, sto bi sa lazima i obećanjima koje si davao. Ti Plenki vodiš rat sa Milanovićem a ne sa Bakirom i ekipom. Mislim na verbalni politicki rat činjenicama. Te izlizane price Milanovic ruski covjek itd, macku o rep. Daj dokaze ako je tako. A cij si ti Plenki igrac, svog naroda nisi. Hrvate u BiH opet bosnjaci mogu prevladati kako hoce iz Srbije imas optuznice za Oluji i nista. Jadna ti je ta politika koji vodiš za sebe i svoju guzicu….

  • Tako i treba dosta vise kuna kome su dobro donijele samo je dobro mijenjacnicama nikole drugome i treba euro da se sve istom valutom placa

  • Hrvatska nezadrživo ide prema grčkom scenariju….. sve otoke, obalu, blago…. će dati jer se DUG vanjski NE MOŽE vratiti. Ovo je korak prema tome. Narode hrvatski BUDI SE više. Idemo ka nestanku.

  • Nama treba Hrvatska sa jugoslavenskim uređenjem.
    Da vlada bratstvo i jedinstvo među Hrvatima.
    A ne kao sada da se stvaraju mali i veliki Hrvati.
    Ako si iz centra Zagreba ili Splita onda si kao veöiki Hrvat a alo si malo dalje onda si manji Hrvat a öosebno all si blizu Granite koje je Tito sklepao onda si posve mali hrvat.

  • Plenki RH vodi podanički do nestanka. Kad sve prodaju strancima sto valja i vrijedi ostati ce ljuštura,, prazna,, nevrijedna zvana RH. A Plenki i ekipa ce biti nagradeni Briselskim pozicijama i živjet ce negdje daleko od RH stvarnosti….

  • Proroci su napisali kad udje u europu dvadeset osma drzava sa sahovnicom oko vrata europa ce se raspast kao kula od karata ostaje za vidjeti jesul pogodili a sve prilike da jesu

Odgovori na Anonimno X

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.