Hrvatska gasi kunu?

Saborski zastupnik MOST-a Ivan Lovrinović ocijenio je u srijedu da bi uvođenje eura za nekoliko godina bio “ubrzani put prema grčkom scenariju”, SDP-ov Gordan Maras je izjavio da to nije realno, dok je Ivan Šuker iz HDZ-a kazao da je “najlakše reći da se nešto ne može”.

Prema pisanju Novog lista, predsjednik Vlade RH Tihomir Orešković u utorak je u Berlinu izjavio da je razgovarao s guvernerom Hrvatske narodne banke (HNB) Borisom Vujčićem da se za dvije godine pokrene proces uvođenja eura, “a za četiri godine bi to bilo u potpunosti provedeno”. Upitan za komentar te izjave Lovrinović je u Hrvatskom saboru odgovorio da je njegovo mišljenje kako je to “ubrzani put prema grčkom scenariju” i da se ne treba u njega zalijetati.

Tom prilikom je podsjetio da se na taj korak nisu odlučile i neke zemlje koje su već dugo u Europskoj uniji, poput Danske, Švedske, Poljske ili Češke. “Danska neće uvoditi (euro) jer ima tu klauzulu, Poljska je najavila odgodu do daljnjeg na neodređeno vrijeme, Češka također. Tu se ne smijemo zalijetati, jer to je jedan od ključnih alata u okviru ukupne europske politike za održavanje konkurencije nacionalnog gospodarstva”, kazao je Lovrinović.

Prema njegovom mišljenju, Hrvatska “neće biti spremna razgovarati o euru za deset godina, a kamo li da ga uvede”. Istaknuo je i da je brzo uvođenje eura “strategija prethodnog i sadašnjeg vodstva HNB-a, jer su oni poticali brzu i sveobuhvatnu eurizaciju financijskog sustava i čitavog gospodarstva i time su zemlju izložili neviđenom valutnom riziku”. “Brzo uvođenje eura odgovaralo bi samo bankama i uvoznicima, a čitavo gospodarstvo došlo bi u grčki scenarij”, zaključio je Lovrinović, prenose Nezavisne novine.

Za uvođenje eura treba zadovoljiti pet kriterija Za ulazak u Europsku monetarnu uniju, odnosno eurozonu, članica Europske unije mora zadovoljiti pet kriterija. Inflacija ne smije biti viša od 1,5 posto od stope inflacije u tri zemlje članice s najnižom inflacijom, proračunski deficit treba biti ispod 3 posto BDP-a, javni dug ispod 60 posto BDP, dugoročne kamate ne smiju biti više od dva posto iznad stope koje imaju tri zemlje članice s najnižim kamatama, a zemlja mora zadovoljiti i kriterij stabilnosti tečaja, koji podrazumijeva sudjelovanje u Europskom tečajnom mehanizmu.

Posljednji dostupni podaci pokazuju da Hrvatska više od dvije godine bilježi stagnaciju ili pad potrošačkih cijena, odnosno deflaciju, u siječnju ove godine po godišnjoj stopi od 0,8 posto. Proračunski se deficit za prošlu godinu procjenjuje na razini od oko 4 posto, a Vlada ga je nedavno usvojenim smjernicama za izradu ovogodišnji proračuna procijenila na razini od 3 posto BDP-a. Hrvatski je javni dug, pak, na razini od oko 85,5 posto BDP-a.

 

(www.jabuka.tv)

1 komentar

Odgovori na baba X

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.