Hrvatska u nedjelju slavi Dan državnosti prisjećajući se 30. svibnja 1990. godine, kada su stvoreni temelji modernog Sabora i potvrđena njegova povijesna uloga u očuvanju hrvatske državnosti.
Dan državnosti ove godine obilježava se na 31. godišnjicu konstituiranja prvog demokratskog i višestranačkog Sabora kojemu je za predsjednika bio izabran Žarko Domljan.
Konstituiranje novog Sabora, tada još Socijalističke Republike Hrvatske, obavljeno je “u izuzetno svečanom ozračju”, zapisao je povjesničar Ivo Perić u knjizi o Hrvatskom državnom saboru.
Sabornica je tog 30. svibnja bila pretijesna za sve zastupnike i goste, u radnom dijelu sjednice najprije je izabrana Komisija za izbor i imenovanja, na čelu s Ivanom Milasom, na čiji je prijedlog izabrano vodstvo prvog višestranačkog parlamenta.
Za potpredsjednike Sabora izabrani su Ivica Percan, Stjepan Sulimanac i Vladimir Šeks.
Stipe Mesić izabran je za predsjednika Izvršnog vijeća Sabora, a dr. Franjo Tuđman za predsjednika Predsjedništva SR Hrvatske. On se obratio nazočnima i istaknuo kako je kroz dugu povijest “Hrvatski državni sabor bio čuvarom suvereniteta (s izuzetkom razdoblja od 1918. do 1941.) hrvatskoga naroda u odnosu na druge nacionalne i državne zajednice”.
Prvi saziv Sabora imao je 351 zastupnika i tri vijeća: općina, udruženog rada i Društveno-političko vijeće. Većinu, 207 od 351 mandata, imao je HDZ, Savez komunista Hrvatske – Stranka demokratskih promjena imao ih je 107, Koalicija narodnog sporazuma 21, Srpska demokratska stranka pet, dok je 13 mandata pripalo nezavisnim i zastupnicima nacionalnih manjina.
Sabor iz ’90. radio je nešto duže od dvije godine, u kolovozu 1992. održani su izbori za Zastupnički dom Hrvatskog sabora, novi Sabor imao je samo jedan dom i osjetno manje zastupnika, njih 138.
Neovisno o tome, te uz činjenicu da je dio mandata odradio u posebnim, ratnim okolnostima, prvi saziv donio je povijesne odluke o hrvatskoj suverenosti i samostalnosti, te o raskidu državno-pravnih sveza sa SFRJ, kao i “božićni Ustav”.
Hrvatska drugu godinu zaredom Dan državnosti proslavlja 30. svibnja. Prije dvije godine taj je datum bio Dan Hrvatskog sabora, spomendan i radni dan, dok se Dan državnosti slavio 25. lipnja, koji je bio državni blagdan i neradni dan, piše Hina.
Naime, HDZ-ova većina u Saboru pretprošle godine, kod uređivanja novog kalendara blagdana, vratila je Dan državnosti na 30. svibnja, kako je to bilo i 90-ih godina.
(www.jabuka.tv | Foto: Sanjin Strukic/Pixsell)
Znam,
Jer su izdali ( prodali) Herceg Bosnu za slobodu svoje krajine.
I danas da bi doša u tu vašu republiku triba preći jaču granicu od nekadašnjeg Šentilja.
Pa eto vi ga slavite a mi će mo čekat
Ne zbog Krajine, već prije zbog reintegracije Podunavlja. Reintegriralo se, naime, ovo u ovo, a ono u ono. A Krajina će se tek kroz dogledno vrijeme ‘naplatiti’; treba se samo strpiti, još malo, dok se popljačka šta se ima još gdje opljačkati, dok ljudi još malo obole i isele, izobrazuju se na prestižnim domaćim sveučilištima, dok se još malo produhove i istančaju glazbeni ukus po noćnim klubovima, diskotekama, svatovskim svečanostima, feštama, narodnim veseljima uopće itd.. Ali nije sve baš tako ‘crno’, u međuvremenu će biti i sportskih uspješnica, što u najvažnijim sporednim stvarima na svijetu, a što u onim malo manje važnim ili čak nevažnim sporednim stvarima na svijetu, biti će naime osvojenih kupova, prvenstava, medalja, talenata itd..
Ma de ne serite to je njihova zemlja i ništa nisu prodali, oni su svoje oslobodili.. a to za nas ma boli ih k za hercegbosnu. Sjete nas se samo za izbore i to je to.. a kad će Mo mi to prihvatit to je do nas.. A to sto se tiče granice jbga to je ulazak u EU, ne samo ovdje, iz svih zemalja koje su kao mi ovakav je ulazak u EU