Hrvatska: Ako vam je brzi antigenski test pozitivan, nećete morati raditi PCR

Bolest covid 19 ubuduće će se, na indikaciju, potvrđivati brzim antigenskim testovima u ordinacijama privatne zdravstvene zaštite koje imaju ugovor s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (HZZO), rečeno je u utorak poslijepodne nakon sastanka u Ministarstvu zdravstva RH.

Za potvrđivanje bolesti nakon brzog antigenskog testa više neće biti potreban PCR, te će se na temelju brzog testa izdavati liječničke potvrde o preboljenju covida koje će vrijediti samo u Hrvatskoj, izjavio je ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) Krunoslav Capak nakon sastanka s ministrom zdravstva Vilijem Berošem i ravnateljem HZZO-a Lucianom Vukelićem.

Za odlazak u druge zemlje EU i dalje je potrebno PCR testiranje, odnosno EU digitalna covid potvrda.

Testirati brzim antigenskim testom mogu sve ordinacije primarne zdravstvene zaštite – obiteljski liječnici, ginekolozi, pedijatri i stomatolozi.

Na taj način omogućeno je gotovo tisuću testnih mjesta diljem Hrvatske što bi trebalo olakšati i problem dijagnostike omikron varijante, rekao je Capak.

Vukelić je objasnio da će HZZO ordinacijama plaćati testiranje kao dijagnostičko-terapijski postupak, za koji je utvrđena cijena. Ona će se razlikovati ovisno tome je li liječnik sam nabavio test na tržištu ili ga je dobio iz robnih zaliha (tada će biti plaćeno samo testiranje). Jedan test, rekao je Capak, košta nešto manje od šest kuna.

U ljekarnama neće biti moguće obaviti brzi antigenski test na trošak HZZO-a.

Capak je rekao da za sada ne postoje sankcije za liječnike primarne zdravstvene zaštite koji ne žele provesti ovo testiranje, ali se sankcije “može uvesti”.

Istaknuo je i da su brzi antigenski testovi sada toliko osjetljivi da većina njih “lovi omikron soj”.

Beroš je objasnio da je ključna razlika, u odnosu na dosadašnje razdoblje, ta da će ordinacijama primarne zaštite testiranje ubuduće plaćati HZZO, a do sada su im to plaćali poslodavci ili same testirane osobe.

Na novinarsko pitanje o mogućem nezadovoljstvu liječnika primarne zaštite koji se stalno žale na preopterećenost, ministar Beroš je odgovorio protupitanjem: A tko bi to trebao raditi ako ne primarci?.

(Hina)