Hidrogel je bijeli kristal različite granulacije (sličan šećeru) poznat kao spoj natrijev poliakrilat. Hidrogel u kontaktu sa vlagom povećava 10 puta zapremninu i omogućava 100 puta veću moć upijanja od prirodne gline iste veličine. Upija površinsku vlagu, kapilarnu vlagu i ne dozvoljava gubitak vode iz tla.
Veću količinu vode propušta u dublje slojeve, a otpušta je toliko koliko je potrebno biljkama. Sa vodom upija hranjive elemente koji su nedostupni biljkama. Bitan podatak koji se navodi je taj da ostaje nerazložen četiri godine u tlu. Takva primjena hidrogela omogućuje obilno pohranjivanje vode u zoni korijenja biljaka.
Hidrogel polaganim otpuštanjem vode omogućuje preživljavanje biljaka u duljem sušnom razdoblju. Naravno, kao i sve drugo, ni hidrogelovi nisu postojani na razgradnju u zemlji pa zbog toga njihova moć upijanja vode tijekom vremena slabi. Taj je efekt izraženiji tek nakon 4 – 5 godina, što znači da bi ponovno nakon 4-5 godina bilo potrebno unijeti hidrogel u tlo.
Hidrogel se može koristiti na različite načine i kod velikog broja poljoprivrednih kultura. Najviše ga se koristi kod sadnje voćaka i vinove loze, sjetve travnjaka ili kod proizvodnje presadnica povrća i cvijeća.
Ako se hidrogel koristi kod sadnje voćaka i vinove loze, onda pri sadnji, voćku ili cijep vinove loze postaviti u rupu te na korijen dodati malo zemlje koja je prethodno pomiješana sa hidrogelom.
Kod sjetve travnjaka hidrogel se koristi na način da ga se kod pripreme tla za sjetvu raspe po površini tla a onda se unese na dubinu od 15-20 cm.
Kod proizvodnje presadnica povrća i cvijeća hidrogel se miješa sa supstratom/zemljom kojim se pune rupe u kontejnerima.
(www.jabuka.tv)
Hebo vas hidrogal. Što je god neprirodno, ne koristite. Ovo samo trgovci hvale, njima je važna zarada. Boli ih uho što nas truju.