Hercegovina postaje lider u proizvodnji čiste energije

Prostor Hercegovine, kao i zapad te jugozapad Bosne, prema ocjeni stručnjaka iz energetskog sektora, idealni su za proizvodnju električne energije iz dvaju ključnih obnovljivih izvora – snage vjetra i sunca.

Aktivnosti kojima javnost svjedoči posljednjih nekoliko godina pokazuju kako je u tijeku velika energetska transformacija koja će ovaj dio zemlje, a time i cijelu BiH, pozicionirati na kartu europskih država koje se učinkovito prilagođavaju viziji programa održivog razvoja do 2030. Ujedinjenih naroda i 17 ciljeva održivog razvoja u EU, piše Večernji list.

Kada se tomu doda i činjenica da BiH obiluje vodnim potencijalima koji mogu proizvoditi velike količine električne energije, dolazi se do zaključka da se zemlja može učinkovito prilagoditi brojim izazovima na tržištu koje posebice karakterizira energetska međuovisnost. Ipak, loša hidrološka godina dovela je do manjkova električne energije.

Međutim, projekti koje, primjerice, Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne trenutačno provodi jamac su stabilnosti u energetskom smislu kada govorimo o dugoročnom razdoblju. Treba pritom uputiti na značaj ovih procesu u BiH za prilagodbu zemlje onomu što se provodi na prostoru Europske unije i što će svakako biti jedan od uvjeta na europskom putu zemlje.

Vijeće EU-a je u lipnju ove godine donijelo pregovaračka stajališta (opće pristupe) o važnim zakonodavnim prijedlozima iz paketa “Spremni za 55%”. Taj paket, koji je Europska komisija predstavila 14. srpnja 2021., omogućit će Europskoj uniji smanjiti svoje neto emisije stakleničkih plinova za najmanje 55 % do 2030. u odnosu na razine iz 1990. te do 2050. postići klimatsku neutralnost.

Čista energija ključna je za održivu budućnost, ističe se u dokumentu za razmatranje o održivoj Europi do 2030. uz naglasak kako je nužno proizvoditi, skladištiti i trošiti energiju na održiv način kako bi se smanjio utjecaj na okoliš i zaštitilo zdravlje Europljana. Unutar BiH proces prilagodbe već je dobrim dijelom počeo.

Marinko Gilja, generalni direktor JP Elektroprivreda HZ HB d. d. Mostar, nedavno je naglasio kako su, slijedeći načela energetske tranzicije, posvećeni održivom razvoju u svim segmentima poslovanja, a tomu svjedoči činjenica da su usmjereni isključivo na obnovljive izvore energije, dajući doprinos ublažavanju globalnih klimatskih promjena.

U tom je kontekstu vidljivo kako Elektroprivreda HZ HB, kako kroz svoj postojeći proizvodni portfelj tako i kroz svoje razvojne planove, predvodi energetsku tranziciju prema obnovljivim izvorima u BiH. Takvo što zasigurno će se isplatiti u budućnosti, a pogotovo na putu Bosne i Hercegovine prema Europskoj uniji, koja ima stroga pravila u energetskom smislu, kao i ciljeve koji uključuju potpuno orijentiranje na obnovljive izvore energije.

U kontekstu energije koja se dobiva iz vjetra trenutačno se na prostoru Hercegovine realizira jedan od najvećih projekta – vjetroelektrana Poklečani, koja će biti ukupne instalirane snage 132 MW i planirane godišnje proizvodnje od 437 GWh.

Vrijednost ovog projekta procjenjuje se na blizu 255 milijuna KM. Ova ća elektrana, ako se napravi usporedba snage, biti ilustrativan primjer tehnološkog napretka jer se za VE Poklečani planiraju vjetroagregati pojedinačne snage od čak 6,6 MW, što je gotovo tri puta jače od prethodnog projekta, piše Večernji list.

S druge strane, regija Hercegovine postaje sve više prepoznatljiva kao prostor na kojemu će se u bliskoj budućnosti iskorištavati prednost velikoga broja sunčanih dana u godini. Dokaz tomu je i strateški projekt Elektroprivrede HZ HB koji se odnosi na izgradnju fotonaponske elektrane SE EP HZ HB 1 na području grada Stolac, ukupne instalirane snage 150 MW, a planirane godišnje proizvodnje od 244 GWh. Vrijednost ovog projekta procijenjena je na oko 180 milijuna KM.

(www.jabuka.tv)