Hercegovčka polja dat će 1.000 tona rajčice za Podravku, kreće se s izgradnjom tvornice

Prije godinu dana pokrenuta je realizacija plana poljoprivredne proizvodnje za Podravku u Hercegovini. Prošlogodišnji rezultati su pokazali kako je Hercegovina idealno podneblje za sadnju industrijske rajčice, a ove godine je priča podignuta na još veću razinu.

U ovoj godini proizvodnja rajčice za preradu ugovorena je s domaćom tvrtkom Marina iz Mostara i njenim kooperantima. Na površini od oko 13 ha posađeno je preko 350.000 presadnica. Prema zasađenim površinama i trenutnom stanju usjeva, za očekivati je da će se ove godine proizvesti skoro 1.000 tona. Berba je već započela i prvi rezultati su i više nego zadovoljavajući. Planirano je da berba traje sve do kraja ovoga mjeseca i onda će se znati točno kakvi su ovogodišnji podatci o berbi industrijske rajčice. Već odrađeni posao pokazuje kako su rezultati vrhunski, te kako se uvelike može planirati nastavak projekta, piše Pogled.ba.

Podravka je 2018. krenula s pokusnim poljima rajčice na četiri lokaliteta u BiH. Nakon što su pokusi dali vrhunske rezultate, testna proizvodnja ove godine je dala puno više nego što se moglo pretpostaviti, vrhunsku kvalitetu i odličan prinos obzirom da je godina bila najnepovoljnija za poljoprivredu u posljednjih 150 godina.

Za pretpostaviti je da izgradnja Podravkine tvornice u BiH ovisi o uspjehu ove testne proizvodnje 2019 god. To bio bi prvi projekt u kojem jedna prehrambena tvrtka gradi proizvodni pogon u BiH. S obzirom na to da se radi o jednoj od najvećih tvornica u regiji, jasno je kako su očekivanja ljudi u BiH velika, a planirana suradnja dugoročna jer bi uz ovaj projekt moglo biti vezano i do 40.000 ljudi u BiH, što samo daje pretpostavku o tome koliko je izgradnja ovakve tvornice važna i od krucijalnog značenja za ostanak ljudi na ovim prostorima.

U pomoć cijelom projektu se uključio i Grad Široki Bijeg koji je nabavio i instalirao jednu meteorološku stanicu na ekonomiji u Knešpolju, pomoću koje se mjere razni parametri, od temperature, vlage, jačine i smjera vjetra do količine oborina, a na temelju kojih se može prognozirati te na vrijeme upozoriti kooperante prijeti li opasnost od kakvih bolesti rajčice. Najkvalitetniji hibridi su oni kod kojih, prilikom berbe, na plodovima ne ostaju peteljke i koji imaju visok udio suhe tvari.

Do 1998. godine rajčica se brala ručno i jedan je radnik dnevno u prosjeku ubrao 700 kg. Suvremeni kombajni, pak, dnevno uberu i do sto tona. U vrijeme berbe i otkupa, umaška tvornica radi u četiri smjene, a stalnim radnicima pomažu i sezonski.

Podravkini proizvodi od istarske rajčice, osim na domaćem, prodaju se i na tržištu Poljske, Slovačke, Češke, Rusije, Slovenije, BiH, Srbije, Crne Gore te SAD-a. Sada će se na tim tržištima prodavati i rajčica iz Hercegovine. Očekuje se kako će iduće godine ubrane količine biti još veće, što je samo dodatni razlog Podravci da uskoro službeno potvrdi odluku da u Hercegovini izgradi tvornicu.

(www.jabuka.tv)

15 komentara

  • Svaka cast kad u toliko malo vremena moglo se testirat zemljiste,sadnice posadit i jos da prispije rajcica,a tvornice nigdje,a izvozu da negovorimo,jos se zna kakva je god.bila,koja je to pametna glava osmislila bas joj zavidim.

  • Nedavno je u Plodovima bio prilog o proizvodnji RH, ljudi odustaju jer su im otkupnu cijenu prepolovili, sada love nove žrtve,pamet u glavu

    • Pa kako se borit protiv trgovaca koji siluju domaće tržište tako što uvoze jeftino smeće i mogu radit sto hoće doslovno

  • Daj budalama kruha i igara. Dok glaveśine u državne tvrtke zapošljavaju svoje nevjeste i djecu, običnom narodu se OPET baca kost. Bolje pošteno recite, nema ovdje mjesta za vas, ovo je sve naše i svi lipo odite vani! Sram vas bilo više! Ove novinare molim/o da više ne objavljuju ovakve vijesti, nitko u ovo više ne vjeruje.

  • Stvar je jednostavna. Istrijani više ne žele raditi za nisku otkupnu cijenu težak posao. Problem je što naši ljudi to još manje žele i sumnjam da će ovo zaživjeti

  • Pa tvornica se pravi od 1990. i samo se važe između Čapljine, Ljubuškoga i Širokoga Brijega. Bio sam svjedok dogovaranja 1990. godine, živa istina.

  • Stace je pravit zene pricaju da Fejal propada eto prostora Lijan prazan eto prostora duvanjska prazna ero prostora Timal prazan eto prostora…….

Odgovori na Anonimno X

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.