Do pada prijava došlo je zbog jenjavanja pandemije, tada je ukupni broj prijava sumnji na nuspojave značajno porastao kao rezultat brojnih prijava sumnji na nuspojave cjepiva protiv bolesti covid-19. Kako su se nuspojave na cjepiva lani bitno manje prijavljivale, smanjio se i ukupni broj prijava nuspojava na lijekove.
Najviše se prijavljenih nuspojava, više od 1.700, odnosilo na citostatike, a oko 1.400 na lijekove za živčani sustav. Na trećem mjestu po učestalosti nuspojava bili su antibiotici, s nešto više od 1.000 prijavljenih nuspojava, prenosi Novi list.
Najčešće se prijavljuju pospanost, vrućica, temperatura, mučnina…
Među svim nuspojavama na lijekove, najčešće se prijavljivala pretjerana pospanost, vrućica i povišena tjelesna temperatura, mučnina, glavobolja, proljev, slabost, umor, crvenilo, povraćanje i osip.
Radi se o nuspojavama karakterističnima za klasične sintetske lijekove. Navedene nuspojave obično su blagog karaktera i prolaze kroz nekoliko dana, bez potrebe za dodatnim liječenjem ili uz simptomatsko liječenje, analgeticima i antipireticima.
Među 2.616 prijava sumnje na ozbiljne nuspojave lijeka, 1.896 odnosilo se na medicinski značajno ozbiljno stanje, 384 tražilo je hospitalizaciju, 117 bilo je ugrožavajuće za život, a u 178 slučajeva radilo se o smrti kod koje se sumnjalo na povezanost s nuspojavom lijeka.
U najvećem broju smrtnih slučajeva pacijenti su imali tešku osnovnu bolest, primjerice zloćudnu ili nasljednu metaboličku bolest, kardiovaskularnu bolest ili transplantaciju organa, što otežava procjenu uzročno-posljedične povezanosti između primjene lijeka i nuspojave.
Od svih prijavljenih nuspojava, 82 posto pripisano je pretjeranom farmakološkom učinku lijeka, a 15,8 posto pripisano je imunoalergijskoj reakciji.
Najveći udio prijava stigao je od liječnika, oko 64 posto, dok su pacijenti poslali oko 17 posto prijava, a ljekarnici 12 posto. Nuspojave lijekova češće su se prijavljivale za osobe ženskog spola (60 posto svih prijava) te za djecu, dok je udio nuspojava u radnoaktivnoj dobi pao u odnosu na 2021.
Svaka druga prijavljena nuspojava ulazila je u skupinu ozbiljnih nuspojava (njih 49 posto). Udio takvih prijava povećao se u odnosu na 2021. kad se tek 32 posto prijava odnosilo na ozbiljne nuspojave.
Iz HALMED-a poručuju kako i nuspojave koje se ne svrstavaju u kategoriju ozbiljnih nuspojava mogu biti teške, a u pojedinim slučajevima i negativno utjecati na obavljanje svakodnevnih aktivnosti te smanjiti kvalitetu života pacijenta.
I njihovim se prijavljivanjem stoga pridonosi boljem razumijevanju utjecaja nuspojava na kvalitetu života, kao i unaprjeđenju sigurnosti primjene lijekova.
HALMED je u 2022. godini od Instituta za medicinska istraživanja (IMI) zaprimio 1.318 prijava otrovanja lijekovima, a otprilike polovina tog broja, koja je sadržavala podatak o nuspojavi lijeka, uvrštena je u izvješće HALMED-a o nuspojavama u 2022.
(www.jabuka.tv)
Odlukom Uprave NK Široki Brijeg, vođenje prve momčadi u narednom razdoblju preuzet će Boris Pandža.…
Jedan od najvećih hrvatskih talenata i U-21 reprezentativac će dugo pamtiti ovu nedjelju. Lovro Zvonarek…
Kalifornijska kompanija Uber, poznata po istoimenoj aplikaciji koja spaja vozače sa onima kojima je potrebna…
[gallery ids="685688,685690,685691,685693,685689,685692"] Odlaskom na jednodnevni izlet u park prirode Blidinje, u petak 10. svibnja 2024.…
Od prvog svibnja u Dubrovniku vrijede nove cijene parkinga, a za sat vremena u blizini…
Nogometaši St. Paulija su u 33. kolu 2. Bundeslige pobijedili Osnabrück rezultatom 3:1 i tako…