Hrvatskim književnicima, akademiku Luki Paljetku i Mili Pešordi svečano su predane povelje o članstvu u Europskoj akademiji znanosti, umjetnosti i književnosti (AESAL) u srijedu navečer u Društvu hrvatskuh književnika (DHK) u Zagrebu, priopćeno je iz DHK-a.
Paljetku je predana povelja u svojstvu redovitog člana Europske akademije znanosti, umjetnosti i književnosti u Parizu, a Mili Pešordi u svojstvu dopisnoga člana.
Time su se ova dvojica hrvatskih književnika pridružili uglednim članovima te akademije, među kojima je više od 60 nobelovaca i nekoliko stotina najuglednijih svjetskih znanstvenika, umjetnika i istraživača.
Luko Paljetak rođen je u Dubrovnik 1943. Autor je brojnih zbirki pjesama, knjiga za djecu, znanstvenih studija, članaka, eseja i antologija.
Mile Pešorda rođen je u Grudama 1950. Književnik je prevoditelj i nakladnik.
(Grude-online.info)
Toyota je često kritizirana zbog sporog ulaska na tržište električnih automobila. Međutim, konačno počinje više…
Prilikom čišćenja kupatila mnoge osobe se suočavaju sa mrljama od tvrde vode i fleka od…
Dok se vode posljednje pripreme uoči početka nove turističke sezone, brojni poslodavci muku muče s…
Na južnim obroncima planine Čvrsnica krije se dragulj prirode, kanjon rijeke Drežanke. Smješten između Čvrsnice…
Utakmicama posljednjeg kola u subotu navečer je završena sezona u francuskoj Ligi 1, a iz…
Prihodi poznatog lanca brze hrane "Žeks doner" u prošloj godini porasli su na 5,4 milijuna…
Komentari:
Čestitke Pešorda!
Neka te tam niđi vamo
Bravo Mile!!
Cestitke gospodine Pešorda
Zahvaljujem Vam, Jabuko, na objavljenim čestitkama i na čitateljski dar Vam šaljem svoju pjesmu o otcu (inače, moj plemeniti otac Vinko Pešorda, bio je g.1947.osuđen kao "neprijatelj naroda", zato što je pred svojom rodnom kućom u Grudama napojio i nahranio gladne "škripare".
M O J O T A C
Moj otac srca većeg nego sunce
Moj otac glasa ljepšeg nego govor mora
Moj otac tijela koje prerasta brda
Moj otac duha koji očovječi kamen
Moj otac kojeg satra gladno nebo i
gladna zemlja
dirnu mi ruku slomljenom rukom i reče:
Blagu riječ za ovu zemlju kaži, sine
Moj otac glas dubine
Moj otac trava u rebrima
Moj otac sunce u stijenama
Kako da te silna opjevam ja malen, oče
Mile PEŠORDA
„Nezaboravna Pešordina pjesma Moj otac“ (Stojan Vučićević: „Novo ime“, Hrvatski tjednik br. 32, Zagreb, 26.XI.1971.)
Pjesma Mile Pešorde „Moj otac“ prvi je put objavljena 1969., u antologijskoj Panorami mlade hrvatske književnosti u zagrebačkom časopisu „Republika“; a godine 1971. objelodanjena je u prvoj knjizi pjesama Mile Pešorde ŽIVOT VJEČNI (Nagrada“Svjetlosti“, 1972.), u Sarajevu. Ta „nezaboravna Pešordina pjesma Moj otac“(Stojan Vučićević, „Novo ime“, Hrvatski tjednik br. 32, 26. XI. 1971.) uvrštena je u školske čitanke u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini; god. 1998. zastupljena je u reprezentativnoj antologiji hrvatskoga rodoljubnoga pjesništva od Baščanske ploče do danas Mila si nam ti jedina (Alfa, Zagreb). Na Festivalu duhovne glazbe „CRO PATRIA 2004.“, u Splitu, glavnom nagradom Zlatnom plaketom nagrađena je skladba Josipa Magdića nastala na stihove pjesme „Moj otac“, a u izvedbi zagrebačkoga zbora Cantores Sancti Marci.
Slovenski pjesnik i četverostruki akademik Ciril Zlobec, vrstan prevoditelj i promicatelj hrvatskoga pjesništva, u svome eseju o poeziji Mile Pešorde „Jedinstvo u mnogoglasju“ (2002.), glede pjesme „Moj otac“, ističe: „Čak i u homersku sliku oca on metaforički upliće elemente ovoga na izgled gruboga, a veličanstvenoga kraja svoga djetinjstva& Upravo je ova pjesme paradigmatska za pjesnika, jer se u njoj otkriva jedna od temeljnih osobina njegove poetike: dvostruka funkcija metafore. Ponajprije u pojedinim dijelovima pjesme, a onda pjesma sama kao cjelina. U ovome primjeru pojedine odlike hercegovačkoga kraja sastavljaju mitski lik oca, a pjesma kao cjelina, uključujući očev poetizirani lik, simbolički ugrađen u mozaik ovoga kraja, razotkriva u sveobuhvatnoj poenti sinovljevu nemoć, njegovu egzistencijalnu tjeskobu modernoga čovjeka. Karakteristično pjesnikovo suzvučje mnogostrukosti i jedinstva.“