Grubeša: Pojedincima odgovara pad povjerenja u pravosuđe

Strukturalni dijalog o reformi pravosuđa u BiH, koji traje već godinama, ne donosi rezultate. Očito je da postoje određene grupe i politike koje bi htjele zadržati postojeće stanje, a to nije dobro, ni za pravosuđe ni za građane u BiH.

Istaknuo je to u intervjuu za Glas Srpske ministar pravde BiH Josip Grubeša, koji je u pisanom odgovoru podvukao da građani u ovoj zemlji imaju pravo na neovisno, nepristrasno i efikasno pravosuđe koje se bori protiv teških kaznenih djela, naročito organiziranog kriminala i korupcije, s obzirom na to da je vladavina prava u srži procesa europskih integracija.

Bez obzira na to što se dogovori u vezi s strukturalnim dijalogom nisu već dugo održali, Ministarstvo pravde BiH stalno radi na zakonima iz djelokruga svojih nadležnosti koji se tiču reforme pravosuđa. Za svaki od nužnih zakona formirane su radne grupe sastavljene od stručnjaka iz tog područja sa svih razina, a koji treba da ponude najbolje rješenje za nedostatke koji su uočeni. Reforma je potrebna što prije jer je povjerenje u pravosuđe ozbiljno narušeno, što je jako loše za vladavinu prava u BiH i za naš put prema euroatlantskim integracijama. Kada ovako odgovorne poslove rade stručnjaci, uspjeh ne može izostati, pa će i propisi koje oni predlože biti najbolje rješenje za BiH, koje je u skladu sa europskim standardima, istaknuo je Grubeša.

Revidirana strategija za rad na predmetima ratnih zločina je konačno usvojena. Koji su prvi koraci koje treba poduzeti kako bi i počela realizacija dogovorenog?

Sastavni dio usvojene strategije su strateški ciljevi. Svaki od devet strateških ciljeva ima aktivnosti, mjere, rokove i institucije koje su zadužene za postupanje, tako da su sve zadužene institucije dužne, kako je i navedeno, postupiti i preduzeti aktivnosti u predviđenom roku. Prva aktivnost Ministarstva pravde BiH je priprema i dostavljanje Vijeću ministara odluke o formiranju Nadzornog tijela, tako da je ministarstvo zatražilo da nadležne institucije predlože svoje predstavnike koji će odlukom biti imenovani u ovo tijelo.

Koliko je, prema Vašim podacima, u BiH još aktivno predmeta koji se odnose na ratne godine? Koliko ljudi radi na njima?

Informacije i evidenciju o broju predmeta vodi Tužiteljstvo, a broj nositelja pravosudne funkcije Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće BiH.

U ovisnosti od utvrđenih rokova iz strategije, kada se može očekivati da manje složeni predmeti budu dostavljeni entitetskim tužiteljstvima?

Strateškim ciljem utvrđeno je postupanje Tužiteljstva BiH i Suda BiH u skladu sa Zakonom o kaznenom postupku BiH i kriterijuiz Aneksa A. Nadležni će u idućem razdoblju definirati preciznije kriterij za raspodjelu predmeta na odgovarajuće razine.

Može li, odnosno smije li BiH sebi dopustiti da još jednom ne budu ispunjeni utvrđeni rokovi?

Zakašnjenje u usvajanju Revidirane strategije može se odraziti na dalji rad na ovim predmetima, ali za očekivati je da će rokovi biti ispoštovani. Naravno da ovako osjetljivi i složeni predmeti zahtijevaju vrijeme za raspodjelu na odgovarajuće razine. Institucije ulažu sve napore kako bi se doprinijelo uspješnom izvršavanju mjera iz strategije.

Zatvor

S radom je počeo zatvor u Vojkovićima u BiH. Koliko je osuđenika trenutno u njemu smješteno, ima li problema? Koliko bi ih trebalo još useliti da kraja godine?

Prvi državni zavod za izvršenje kaznenih sankcija, pritvora i drugih mjera je otvoren 22. srpnja, a do rujna su vršene stalne obuke za novozaposlene, nakon čega je uslijedio premještaj prvih pritvorenika. Iz sigurnosnih razloga, ne mogu se iznositi podaci o broju prebačenih osoba, ni o vrsti kaznenog djela i visini kazne. Zadovoljni smo urađenim, iako su projekt od početka pratili brojni problem, a u skladu sa planom, premještanje svih zatvorenika, a koji kaznu izdržavaju u zavodima u RS i FBiH, treba biti realizirano do kraja godine.

(www.jabuka.tv)