Grubeša: Mektić ne zna da ni ne postoji “državni udar”

Ne postoji propisano kazneno djelo “državni udar“. Radi se više o narodnom terminu koji nema pravo uporište u našemu sustavu. Nedostojno je jednoga ministra da koristi kolokvijalne, ali neustavne termine, rekao je Josip Grubeša, ministar pravde BiH.

BiH potresa kriza ilegalnih migranata. Vijeće ministara BiH je o tomu raspravljao na zadnjoj sjednici. Jesu li donesene ikakve odluke kojima je jasno rečeno na koje lokacije će se smještati migranti?

Vjerujte da sam i sam bio iznenađen potezom ministra Dragana Mektića, kako kada je pokušao autobusima prebaciti migrante u HNŽ tako i kad je postupanje ovlaštenih službenika HNŽ okarakterizirao kao “državni udar”. Vijeće ministara BiH nije i ne može odlučivati gdje će migranti i azilanti biti smješteni.

Ministar Mektić Vijeću ministara BiH prezentirao je Informaciju s prijedlogom mjera koje se trebaju hitno poduzeti s fokusom na nezakonite migrante i propusnost granice, prije svega s istočnim susjedima Bosne i Hercegovine. Tim prijedlogom mjera je predložen način nadilaženja trenutnih problema. To je razmatrano na sjednici Vijeća ministara BiH i zaključeno je da taj Akcijski plan koji je dostavio ministar može biti dalje razmatran na nadležnom tijelu kao nacrt. Znači, o donošenju odluka po toj točki nije bilo govora, rekao je Grubeša.

Kako komentirate Mektićeve poteze koji su uslijedili nakon blokade ulaska autobusima s migrantima u HNŽ koje je on nazvao državnim udarom?

Trebam li ponovo naglašavati da ne postoji propisano kazneno djelo „državni udar“? Radi se više o narodnom terminu koji nema pravno uporište u našem sustavu. Ne treba ni da govorim da se čak ni prema uvriježenom shvaćanju ovog kolokvijalnoga termina on ne može primijeniti na zakonito postupanje ovlaštenih službenika HNŽ-a.

Nedostojno je jednoga ministra da u ovakvoj situaciji koristi kolokvijalne ali neustavne termine kojima karakterizira postupanje ustavnih struktura HNŽ. To se posebno odnosi na državnog ministra koji je u konkretnoj situaciji trebao iskoristiti svoj koordinirajući status i ovu, iako neodobrenu, akciju izvesti na puno prihvatljiviji način. Ministar Mektić, kao niti bilo koji ministar u BiH, ne bi smio pozivati Tužiteljsvo BiH da radi svoj posao i prijetiti zakonitim organima županija, već se ponašati kao diplomata i probleme rješavati politički korektno, navodi ministar pravde BiH za Glas Srpske.

Bešlić: Mektić je taj koji je napravio državni udar

Još nisu usvojene izmjene Zakona o kaznenom postupku. Vi ste imali svoj prijedlog koji nije nikada ni razmatran na Vijeću ministara BiH. Kako to komentirate?

Neozbiljno je da Vijeće ministara BiH da ni ne razmatra Nacrt Zakona koji predlaže Ministarstvo pravde BiH kao ovlašteni predlagatelj. Ja sam da argumentirano razgovaramo o prednostima i eventualnim nedostacima moga Nacrta, ali nisam za guranje propisa na “mišiće” i ignoriranje ovlaštenih institucija kada to nekome odgovara. Nacrt koji sam ja spreman braniti produkt je radne skupine sastavljene od stručnjaka institucija svih razina vlasti u BiH, ali izgleda da institucije vlasti svih razina BiH za neke nisu dovoljno stručne pa su tražili “druge stručnjake” s prihvatljivim mišljenjem, očigledno, dodaje Grubeša.

Što će se dogoditi ako Ustavni sud stavi izvan snage odredbe postojećega zakona koje je proglasio neustavnima?

Istražna tijela morat će koristiti druge vidove dokazivanja, što će biti teško za pronevjeru i prijevaru u službi, ali to je svakako SDA iz svoga Prijedloga Zakona izbacila, navodi Grubeša.

Vijeće ministara BiH je usvojio je i izmjene zakona o Obavještajno-sigurnosnoj agenciji (OSI) koje je uputio Parlamentu BiH na usvajanje. Tim prijedlogom propisuje se da posebne istražne radnje mogu trajati 48 plus 48 mjeseci. Da li je po Vašoj ocjeni to valjan prijedlog i da li se ovim prijedlogom na koji ste i Vi imali primjedbe zaista provodi odluka Ustavnoga suda?

Korištenje ovih mjera zahtjeva resurse i usmjeravanje pozornosti određenog broja osoblja koje nije neograničeno. Korištenje mjera kroz period od 8 godina protiv istih osoba ne može biti učinkovito i ekonomično, a posebno ne može koristiti za zaštitu građana u borbi protiv najtežih oblika kriminaliteta. Osobu koja svojim ponašanjem kroz razdoblje od 4 godine maksimalno, ne pokaže kriminalne radnje koje zahtijevaju da se njezinim ponašanjem bave druge institucije i pravosuđe, nije opravdano pratiti još 4 godine.

Cijenim da je s operativne strane, sasvim dovoljno 2 godine i izuzetno još 2 godine da se posebne istražne radnje vrše od strane OSE prema jednoj osobi ili skupini osoba. Ako se, protekom tog roka, ne nađe dokaz da se njima treba baviti pravosuđe, resursi i osoblje se trebaju baviti drugim prijetnjama. Nadalje, ako uzmemo u obzir odluku Ustavnog suda u smislu odredbi Zakona o kaznenom postupku, jasno je da je intencija bila da se razgraniči trajanje svake od mjera prema vrsti kaznenog djela što je ovdje u potpunosti izostavljeno, zaključio je ministar pravde BiH za Glas Srpske.

(www.jabuka.tv)