Gorući ekološki problem: Kako se ŽZH bori protiv divljih deponija?

Divlje deponije, neovlaštena su mjesta za odlaganje otpada i ekološki problem koji zahtjeva sustavna rješenja kako bi im se stalo u kraj, a Županija Zapadnohercegovačka nije iznimka.

Na području Županije Zapadnohercegovačke ukupan broj registriranih divljih odlagališta otpada je 318, od čega je 282 nesaniranih i 36 saniranih, potvrđeno je za Jabuka.tv iz Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i upravljanja okolišem ŽZH.

Registar divljih deponija dostupan je na službenim stranicama Ministarstva, a građanima je omogućeno da prijave odlagalište u svojoj općini/gradu sukladno čemu se taj podatak redovno ažurira. Interaktivna mapa jedan je od načina evidentiranja deponija koje ozbiljnu ugrožavaju okoliš, a mogu imati i dugoročne posljedice na zdravlje ljudi, jer toksini iz takvih odlagališta mogu putovati vodenim tokovima i širiti se u prirodu.

Upravo je analiza Centara Civilnih Inicijativa (CCI) iz 2019. godine pokazala kako divlja odlagališta predstavljaju zdravstvenu prijetnju za ljude, odnosno stanovništvo koje živi blizu takvih lokacija. Zabrinjavajući rezultati njihovog istraživanja pokazali su kako neke od deponija zagađuju tlo otrovnim teškim metalima.

Što se po pitanju divljih deponija radi u ŽZH?

Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i upravljanja okolišem ŽZH u 2023. godini je s ciljem uklanjanja divljih deponija raspisalo Javni poziv u iznosu od 70.000 KM kojim je sufinancirano 13 mjesnih zajednica/udruga. Iz navedenog ministarstva podsjećaju kako je u razdoblju 2021.-2022. godina sufinancirano 12 projekata uklanjanja divljih deponija, što dovodi do zaključka kako je u dvogodišnjem razdoblju sufinancirano 25 sanacijskih aktivnosti na prostoru ŽZH.

Inače, prema “Planu upravljanja otpadom Županije Zapadnohercegovačke 2021. – 2031.” , dokumentu koji daje pregled trenutnog stanja upravljanja otpadom u ŽZH, problematiku ovoga područja, ali i smjernice za rješavanje, predviđa se da će se količina generiranog otpada povećati za 22 posto. Stoga je nužno usmjeriti pozornost na prevenciju nastanka otpada, njegovu ponovnu upotrebu i reciklažu, što značajno ovisi o svijesti građana.

Iz Ministarstva su nam kazali kako je od 21 mjere i aktivnosti definiranim navedenim Planom, 8 aktivnosti provedeno ili se kontinuirano provodi na području Županije Zapadnohercegovačke.

Među tim aktivnostima su kampanje podizanja javne svijesti, nužnost reciklaže, smanjenje i prevencija nastanka otpada, kao i izrada i ažuriranje registra divljih deponija i uklanjanje navedenih deponija. Vrijedi navesti da su našem Ministarstvu kao aplikantu na Javni poziv Fonda za zaštitu okoliša FBiH za dodjelu sredstava za realizaciju programa, projekata i sličnih aktivnosti iz područja zaštite okoliša za 2023.godinu, odobrena sredstva za Studiju “Prikupljanje, obrada i zbrinjavanje biootpada na prostoru Županije Zapadnohercegovačke” koja je kao aktivnost definirana Planom upravljanja otpadom ŽZH.

Bitna sinergija svih razina vlasti

Ono na čemu ovo Ministarstvo planira raditi u budućem razdoblju, a sukladno prostornim planovima gradova i općina, jesu poticaji za izgradnju deponija inertnog otpada. Institucionalno i kadrovsko jačanje, te kontinuirana edukacija organa državne uprave nadležnih za poslove upravljanja otpadom su bitna karika uspostave kvalitetne uprave i odnosa prema okolišu i stanovnicima naše Županije. Za ispunjenje ove aktivnosti koja je navedena Planom upravljanja otpadom Županije Zapadnohercegovačke 2021.-2031 bitna je sinergija svih razina vlasti, stoji u odgovoru na naš upit.

Upravo federalno ministarstvo okoliša i turizma na čijem je čelu Nasiha Pozder, veliki naglasak stavlja na rješavanje ovog gorućeg problema, pa je tako ove godine za divlja odlagališta u proračunu izdvojeno 500.000 KM. Moramo se brinuti o našim zaštićenim područjima, pomoći njihovo održavanje i podržavati dobre projekte. Na tome se vidi koliko smo ozbiljni u zaštiti naše okoline i našoj spremnosti da se uhvatimo u koštac s ozbiljnim izazovima kakve nam predstavljaju brojne divlje deponije širom Federacije, kazala je Pozder ranije.

Sukladno tome, prije par mjeseci Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i zaštite okoliša ŽZH potpisalo je ugovor za sanaciju i uklanjanje odlagališta otpada u vrijednosti od 71.259 KM, kojim je, kako nam je pojašnjeno, do kraja godine planirano odabrati najpovoljnijeg ponuđača za aktivnost sanacije i uklanjanja šest divljih odlagališta koje se nalaze na prostoru gradova Široki Brijeg i Ljubuški te na prostoru općine Posušje. Na naš upit koja općina/grad prednjači u implementaciji projekata, iz resornog ministarstva su nam kazali kako ne mogu izdvojiti nijedan, jer su “svi dali veliki doprinos u mapiranju divljeg odlagališta, kao i u definiranju i opisu lokacije koju treba sanirati.”

Što se tiče lokalne razine, odnosno samog prikupljanja i odvoza otpada u ŽZH, u Širokom Brijegu i Posušju navedeno vrše javna komunalna poduzeća, a u Ljubuškom i Grudama privatna kompanija. Dosadašnja praksa odlaganja otpada nalaže da Gradovi Široki Brijeg i Ljubuški, te općina Grude izdvajaju značajna sredstva za odvoz i deponiranje otpada u regionalnim deponijima za upravljanje otpadom u Zenici. Općina Posušje pak ima lokalnu deponiju na prostoru općine za koju je napravljen plan sanacije.

Uspostava regionalnog centra neekonomična

Cilj našeg Ministarstva jest uspostava regionalnog koncepta upravljanja otpadom kako bi se otpad s prostora naše Županije odlagao na najbližim regionalnim centrima za upravljanje otpadom, te paralelno s tim, zatvaranje lokalnih deponija. Uspostava vlastitog regionalnog centa za prostor isključivo Županije Zaopadnohercegovačke je, sukladno broju stanovnika, neekonomičan pa je dugoročni plan priključenje nekim od postojećih ili možebitnih novouspostavljenih regionalnih centara za upravljanje otpadom, rekli su za Jabuka.tv iz resornog ministarstva.

Nekakvu nadu budi činjenica kako je u Širokom Brijegu trenutno u procesu izgradnja reciklažnog centra s pretovarnom stanicom u industrijskoj zoni Trn. Kako nam je ranije potvrdio ravnatelj JKP Čistoća Zoran Slišković, ovaj centar bi svoja vrata trebao otvoriti početkom 2026. godine, a u završnu fazu, odnosno njegovo opremanje uključit će se i resorno ministarstvo. Centar predstavlja značajan korak prema održivom upravljanju otpadom, jer će omogućiti lakšu distribuciju i obradu otpada, čime se smanjuje potreba za daljnjim odlaganjem na deponije.

Konačno kazne za divlje deponije

Područje divljih deponija, inače, regulirano je Zakonom o zaštiti okoliša ŽZH koji jasno navodi kako “svaka osoba ima pravo na zdrav i ekološki prihvatljiv okoliš kao temeljno ustavno pravo”.

Kada govorimo o sankcioniranju/kažnjavanju za nelegalno odlaganje otpada, u Federaciji je ono, izmjenama i dopunama Zakona o upravljanju otpada, omogućeno tek od rujna ove godine… Ove izmjene i dopune Zakona preciziraju novčane kazne za neodgovorno odlaganje otpada, posebno za specifične i opasne vrste otpada (gume, ulje i baterije), što do tada nije bilo prepoznato u zakonodavstvu, ali i pojačan inspekcijski nadzor.

U Zakonu piše kako inspekcijski nadzor vrše federalno i županijsko ministarstvo, putem inspektora zaštite okoliša, ali kako neslužbeno doznaje Jabuka.tv, Uprava za inspekcijske poslove ŽZH nema zaposlenog inspektora zaštite okoliša…

Međutim, važno je napomenuti da unatoč svim zakonima i pravilnicima, svijest o okolišu u kojem se nalazimo, polazi od pojedinca. Stoga se vraćamo na početak: divlje deponije ekološki su problem koji zahtjeva sustavna rješenja. Svijest o okolišu, odgovornost prema zajednici i svakodnevno usmjeravanje ka smanjenju otpada ključni su za rješavanje ovog problema. A ne bi bilo loše imati inspektora koji će kažnjavati ono što je, nakon dugog čekanja, napokon zakonski prepoznato – možda tada neće biti potrebno čekati još godinama da se broj divljih deponija smanji (riječ nestane je previše optimistična).

(www.jabuka.tv | Foto: Grad Ljubuški/Arhiva)