Globalno zatopljenje moglo bi odnijeti polovicu svjetskih vinograda

Zbog globalnog zagrijavanja najviše bi mogli stradati vinogradi Mediterana, pri čemu bi neke države izgubile oko 65% svojih nasada.

Više od polovice svjetskih vinograda mogla bi nestati poveća li se temperatura za 2°C, a nestalo bi čak 85% u slučaju povećanja od 4°C, pokazuje nedavno provedeno istraživanje, prenosi Agroklub.com.

Skupina istraživača razvila je model za prikupljanje podataka o razvoju 11 najčešćih sorti grožđa na svijetu s projekcijom utjecaja klimatskih promjena. Zaključili su da zbog zagrijavanja atmosfere i povećanja emisije stakleničkih plinova postoji mogućnost da se temperatura na Zemlji poveća za 2°C što bi imalo izravan utjecaj na čak 56% vinskih regija na svijetu. A ako se temperatura poveća za 4°C, nestalo bi čak 85% vinograda. 

Očekuje se da će bijela sorta ugni blanc (poznata i kao trebbiano toscano) izgubiti 76% područja pogodnog za uzgoj, arizling 66%, piše The Guardian. 

Da sve ne bude tako crno, umjesto postojećih, druge bi regije pos tale povoljne za uzgoj vinove loze i proizvodnju vina, kao što su dijelovi Velike Britanije, tvrde autori studije koje je predvodio istraživač Ignacio Morales Castilla sa Sveučilišta Alcala u Španjolskoj.

Zbog globalnog zatopljenja najviše bi stradali vinogradi Mediterana

Regije u kojima su temperature i tako već visoke, pretrpjet će najveće gubitke, a najviše bi stradao Mediteran. Španjolska i Italija bi mogle izgubiti gotovo 65% svojih vinograda, a vrlo je malo novih teritorija koji bi postali pogodni za proizvodnju vinove loze.

Istraživači istodobno naglašavaju da se gubici mogu umanjiti promjenom sorata grožđa na određenom području. Primjerice, mnoga područja pogodna za pinot noir, uključujući Južnu Afriku i Burgundiju, morat će se prebaciti na kasne sorte kao što je syrah, monastrell i grenache jer mogu bolje podnijeti topliju klimu, dok bi se rane sorte poput pinota crnog i chardonnaya, mogle uzgajati u sjevernijim područjima.

Očekuje se da će regije poput Novog Zelanda i sjevernog dijela SAD-a zabilježiti povećanje površina pod vinogradima, od 15 do 100%, ovisno o sortama grožđa.

Što sa šampanjcem?

Kada je riječ o “spašavanju vinograda”, presađivanje je skupo. Također, postoje i složena pravila u vezi s oznakama vina: na primjer, naziv “šampanjac” može se legalno upotrijebiti samo ako pjenušac dolazi iz regije Champagne u Francuskoj.

Treba napomenuti da ova studija ima i ograničenja, uključujući činjenicu da se promatra samo nekoliko od 1.100, pa i više sorti vinskog grožđa.

(www.jabuka.tv)