Federacija Bosne i Hercegovine će biti bogatija za novih sedam gradova, a siromašnija za sedam općina, vrlo je izvjesno.
Nakon što je Zastupnički dom Parlamenta FBiH podržao prijedloge da sedam općina dobije status grada, N1 donosi što to zapravo znači i je li novi admistrativni prefiks podrazumijeva “deblji kraj” ili “asa u rukavu?”
Ploče na ulazu u gradove odbrojavaju posljednje dane. Dobrodošlice se neće više željeti u općinama Ljubuški, Čapljina, Visoko, Gračanica, Gradačac, Srebrenik i Živinice.
Status grada otvara mnoga vrata, smatra prva žena Općine Visoko, Amra Babić.
Ono što očekujemo u budućnosti je sigurno bolji i lakši pristup fondovima EU, a posebno IPA fondovima, koje očekujemo već sljedeće godine. Sigurni smo da će nam status grada omogućiti pristup tim fondovima. Kada netko, jedna općina, aplicira postati gradom, treba imati 30.000 stanovnika, 10.000 u užoj gradskoj jezgri i da ima kulturno-povijesno naslijeđe. Sve te uvjete Općina Visoko ispunjava, tvrdi Babić.
Visoko nije jedini “novi” grad u BiH. Čeka se na potvrdu Doma naroda FBiH, no Zastupnički dom već je usvojio inicijativu da sedam općina u FBiH postanu gradovi.
Ova mjesto postaju, ako to potvrdi Dom naroda Parlamenta Federacije BiH, značajnija administrativna jedinica – grad.
Općinska vijeća postaju gradska. Načelnici postaju gradonačelnici.
Ova odluka nije donesena jednoglasno. Mirsad Čamdžić je zastupnik Naše stranke u Parlamentu FBiH, iz Gračanice – koja je među “budućim gradovima”. No, incijativa za Čamdžića predstavlja “politički pomodni trend i zakonsku neusklađenost”.
Izborni zakon ne poznaje, recimo, opoziv gradonačelnika. Osnovni argument onih koji traže status grada, u ovoj pomodnoj ludoriji, jeste pristup EU fondovima, što nije točno. Mi smo kontaktirali Europsku direkciju, koja nam je potvrdila da status grada ne znači bolji pristup EU fondovima. Primjer je Mađarska, koja je pola Budimpešte proglasila ruralnim, da bi imala bolji pristup evropskim fondovima, kaže Čamdžić.
Suštinskih promjena neće biti, ali postoje uvjeti za stjecanje statusa grada, pojašnjava pravni ekspert, Nurko Pobrić.
Da ta općina ima neko urbano sjedište, s najmanjim brojem stanovnika, određenu infrastrukturu… Međutim, ništa se u biti ne mijenja. Nema tada grad nikakvh većih ovlasti, nego što je imala općina. To je više simbolički, nego realno, pojašnjava Pobrić.
Pečati, ploče, oznake, cijela administracija… Jer, simboli podrazumijevaju i obilježja. Dosta posla čeka administraciju u budućim gradovima, da se uklone oznake bivše općine, a postave nove – oznake grada.
No, sve nakon što Dom naroda Parlamenta FBiH potvrdi prijedlog Zastupničkog doma.
(www.jabuka.tv)
Grad se sastoji od općina, svugdje u svijetu.
Možeš ti ta sela zvati grad ili velegrad ali kad prođeš kroz ta sela nigdje ne vidiš grad i urbanistčka i gradska obilježja kao ulice,rasvjetu,parkove,parking,škole,općine,kanalizaciju,zbrinjavanje otpada itd. itd.