FBiH prijete potresi, požari, poplave, ali je potpuno nespremna

Prostor Federacije BiH podložan je jakim potresima, velikim poplavama, visokim snježnim nanosima, posebno u planinskim dijelovima, odronima i klizanjima tla, povremenim sušama, kao i tučom i ledom, a u ljetnim mjesecima većim šumskim požarima. Ovo je zaključak federalne Vlade koja je prošli tjedan donijela odluku o procjeni ugroženosti Federacije BiH od prirodnih i drugih nesreća, kao i zaštiti stanovništva.

“Federalna uprava Civilne zaštite će primjerak procjene ugroženosti dostaviti svim federalnim ministarstvima, upravama i upravnim organizacijama zbog izvršenja zadataka koji su za njih utvrđeni. Također će ovaj dokument biti dostavljen svim vladama županija, načelnicima općina i gradonačelnicima zbog usuglašavanja svih pitanja važnih za organiziranje, funkcioniranje i razvoj sustava zaštite i spašavanja u FBiH”, stoji u zaključku Vlade.

Ovo je prvi put da federalna Vlada barem načelno raspravlja o ovoj problematici i traži preventivne mjere na svim raznima vlasti. Nedavno su američki stručnjaci, kako piše dnevnik “The New York Times”, upozorili da prostoru zapadnog Balkana, prije svega se misli na BiH i Srbiju, prijete još veće poplave od onih koje su se dogodile u svibnju. Opomena iz svibnja ove godine bila je razlog da federalna Vlada i njezine institucije naprave procjene mogućih nesreća u odnosu na specifičnosti okoliša u zahvatu hidroakumulacija, klizišta, potresa… “To obvezuje na dodatno i konkretno procjenjivanje osjetljivosti i podložnosti na sve opasnosti i rizike kritičnih točaka i objekata prema suvremenim standardima o sigurnosti i na poduzimanje konkretnih mjera u cilju poboljšanja spremnosti i odgovora na nesreće”, kaže se, između ostalog, u usvojenom dokumentu.

Spomenimo da je Vijeće ministara BiH još 2011. napravilo veliki elaborat pod nazivom “Procjene ugroženosti BiH od prirodnih i drugih nesreća”. U njemu je naglašeno da za buduća planiranja razvoja institucijama treba omogućiti kvalitetan znanstveno-istraživački rad, osposobiti ih za kvalitetniji operativni rad u segmentima monitoringa vremena, analizi i prognozi, klimatologiji, agrometeorologiji i hidrologiji, prognostičkom i klimatološkom modeliranju te razvoju modernog sustava upozoravanja koji već postoji u Europskoj meteorološkoj zajednici. Spomenuti dokument ostao je “mrtvo slovo na papiru” jer je od navedenog malo ili ništa nije napravljeno.

(Vecernji.ba)