Evo zašto Vlada FBiH ne želi ukinuti trošarine na gorivo

Cijene nafte i naftnih prerađevina u FBiH i dalje će rasti. Manevarski prostor Vlade FBiH za spuštanje tih cijena je jako sužen.

Kako objašnjavaju iz Federalnog ministarstva trgovine, cijena naftnih prerađevina viša je za čak 25,65 % u odnosu na siječanj 2021. godine iako je vlada donijela odluku o kontroli cijena. Zbog toga je BiH skinuta s liste država regije u kojoj se prodaje najjeftinije gorivo. Sad je to, po novim kalkulacijama, tržište Sjeverne Makedonije.

Vlada FBiH je 1. travnja 2021. godine na prijedlog Federalnog ministarstva trgovine donijela odluku o propisivanju mjera neposredne kontrole cijena utvrđivanjem maksimalne visine marži za naftne prerađevine (kalkulativne cijene), kojom je gospodarskim društvima koja obavljaju trgovinu na veliko naftnim prerađevinama propisana maksimalna visina marži u apsolutnom iznosu od 0,06 KM po litri prerađevine, a gospodarskim društvima koja obavljaju djelatnost trgovine na malo naftnim prerađevinama propisana je maksimalna visina marži u apsolutnom iznosu od 0,25 KM po litri prerađevine, stoji u pojašnjenju Federalnog ministarstva trgovine uz napomenu kako je spomenuta odluka još uvijek na snazi.

Jedina mjera za ublažavanje cijena naftnih prerađevina, a koju je nemoguće u ovom trenutku uvesti zbog potpisa sa stranim kreditnim investitorima, koji kreditiraju izgradnju autoceste kroz BiH ugovorima s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), jest ukidanja trošarina na gorivu, piše Večernji list.

Trošarina na naftne prerađevine plaća se po litri prerađevine i ona za bezolovni motorni benzin iznosi 0,35 KM, dizelsko gorivo i ostala plinska ulja 0,30 KM, petrolej (kerozin) 0,30 KM, lož-ulja ekstra lako i lako specijalno (EL i LS) 0,45 KM, biogoriva i biotekućine 0,30 KM.

Cestarina kao vrsta neizravnog poreza plaća se u ukupnom iznosu od 0,40 KM po litri, od čega je 0,15 KM po litri prerađevine, odnosno kilogramu tekućeg naftnog plina za ceste, i 0,25 KM po litri prerađavine od čega se 0,20 KM izdvaja za izgradnju autocesta i 0,05 KM za izgradnju i rekonstrukciju drugih cesta.

Još prošle godine zbog naglog rasta cijena goriva, ali i prehrambenih proizvoda potegnuto je pitanje u javnosti zbog čega se ne donese odluka o zamrzavanju cijena, barem na naftu i naftne prerađevine. Iz pojašnjenja koje je stiglo iz Vlade FBiH razvidno je kako oni zbog ovisnosti o uvozu nafte i naftnih prerađevina takvu odluku za razliku od Hrvatske ili Srbije ne mogu donijeti, piše Večernji list.

U slučaju propisivanja mjere neposredne kontrole cijena određivanjem najviše razine cijena, kako je to donijela i Vlade RH, negativno bi se odrazilo na uvoz i urednu opskrbu gorivom tržišta Federacije BiH te uzrokovalo smanjenu ponudu, pa čak i nestašicu naftnih prerađevina.

Ekonomski je logično da niti jedan prometnik naftnim prerađevinama neće raditi na svoju štetu, odnosno, da se bavi prodajom naftnih prerađevina tako da ih prodaje po nižoj cijeni od nabavne. Ne treba previše naglašavati da bi nestašica naftnih prerađevina, odnosno prestanak opskrbe tržišta Federacije naftnim prerađevinama predstavljalo ekonomsku katastrofu za FBiH, objašnjeno je iz federalne Vlade, odnosno resornog ministarstva trgovine.

(www.jabuka.tv)